Tportal je pokušavajući raspetljati splitske prometne probleme naišao na nevjerojatan, gotovo šokantan podatak: za nesuđenu polovicu obilaznice, već pomalo mitsku brzu cestu Split - Omiš, zbog neaktivnosti nekoliko različitih Vlada RH čak je istekla građevinska dozvola! Dogodilo se to u mandatu SDP-ova ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića, koji je samo nastavio tradiciju prethodnika iz doba Ive Sanadera i Jadranke Kosor, pa je nakon nedavne sjednice Vlade u Splitu pokrenut novi, mukotrpan proces izrade raznih studija, elaborata, projektnih prijedloga i dozvola.

Na to se nadovezuje niz drugih poteškoća: kompletna splitska aglomeracija na autocestu se spaja jednom jedinom brzom cestom preko Klisa, dva prilaza samom splitskom poluotoku konstantno su zagušena i ne zna se je li teže u grad ući ili iz njega izaći, dok je trajektna luka posebna priča. Premda je službeno treća najprometnija na Mediteranu i godišnje opsluži preko pet milijuna putnika, a brodovi prema svim otocima klize uredno, precizno i konstantno, prava lutrija je uopće probiti se do njih kroz famoznu Zvonimirovu ulicu, u stvarnosti crvuljak u kojemu se u kolonama čeka i tijekom zime. Ljeti, u prosjeku dva sata.

U kaotični mozaik savršeno se uklapa Omiš, grad koji je gužvama i prometnim čepovima stisnut doslovno s obje strane - iz smjera Splita i Makarske - a kompletna magistrala na ovom dijelu obale, tih nekoliko desetaka kilometara, češće služi kao panoramsko odmorište nego prometnica. Zbijaju se šale o djeci koja su rođena u automobilu kod Omiša, a po dolasku u Split već su diplomirala. No barem se Makarska nedavno 'oslobodila': na ovoj rivijeri donedavno su turiste vadili iz postelja u tri sata ujutro kako bi pet ili šest sati kasnije uhvatili svoj let sa sedamdeset kilometara udaljenog aerodroma, ali otvaranjem tunela kroz Biokovo nekako uspijevaju zaobići omiško-splitske čepove.

'Svoje goste već pri dolasku upoznajemo sa situacijom i savjetujemo im da koriste tunel i autocestu, pa transfer do zračne luke napokon više ne traje dulje od dva sata. Ali od Omiša nadalje situacija je i dalje kaotična: naši turisti koriste dužobalnu cestu samo ako imaju vremena napretek i ako žele uživati u pogledu', govori za tportal Krunoslav Šošić, izvršni direktor Hotela Tučepi.

Uglavnom, cijeli taj kaos teško je zamisliv građanima iz ostatka države, a netko će moguće pomisliti da se radi o kuknjavi i pretjerivanju, pa je najjednostavnije izvući konkretne podatke.

Brojke govore sljedeće: upravo splitska obilaznica po svim službenim mjerenjima najopterećenija je prometnica u državi, prometnija čak i od famoznog zagrebačkog Lučkog, omiljene pozicije za televizijska javljanja uživo kada treba dočarati ljetne krkljance.

Prosječni godišnji promet kroz maleni Stobreč u prošloj godini bio je 54.691 automobil dnevno, kroz Solin 46.524, a na Lučkome 36.155 vozila svakog dana. Ljeti se brojke dodatno penju na preko 62 tisuće vozila, a splitska periferija ponovno 'šije' zagrebačku, premda počiva na infrastrukturi izgrađenoj početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća.

O nadogradnji se počelo razmišljati još u doba zrelog socijalizma, kada se najavljivala 'moderna četverotračna prometnica do 1990. godine', potom početkom dvijetisućitih s rokom 'do 2008. godine', pa u doba spomenutog ministra Siniše Hajdaša Dončića koji je obećao cestu 'do 2017. godine' i kasnije 'do 2020. godine'. Najnovije prognoze spominju '2023. godinu', no razumjet ćete zašto smo i nju stavili u navodnike. Četrdeset godina čežnje i lažnih obećanja za pišljivih dvadesetak kilometara asfalta.

Posljednji put Splićani su se ozbiljno proveselili tamo negdje sredinom dvijetisućitih, kada je tadašnji premijer Ivo Sanader zvučno najavio dovršetak gradnje obilaznice u roku od nekoliko godina - dapače, upravo za tu namjenu uzet je kredit Svjetske banke u iznosu od osamdesetak milijuna eura. Slučaj će htjeti da je Sanader bio dosta tašt i osjetljiv na svoj imidž u javnosti, a da je toga bio svjestan gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel: on ga je mjesecima zatrpavao razglednicama prometnih gužvi sve dok ovaj novac nije prenamijenjen upravo za riječku obilaznicu, inače otprilike upola manje prometnu od splitske. A postalo je povijest - kriza i besparica, bogme i drugi prioriteti u hrvatskoj prometnoj renesansi, drugi najveći hrvatski grad ostavili su u potpunoj blokadi.

'Okupili smo sve gradonačelnike s ovog područja i sa županom digli problem na nacionalnu razinu. Nakon sjednice Vlade u Splitu naši prometni projekti dobili su državni i strateški karakter, stavljeni su na listu prioriteta, ali problem jest da se dosad nije radilo gotovo pa ništa. Znam da običnim građanima riječi poput 'studije' ili 'elaborata' ne znače puno, no naprosto se tako mora raditi, a dovršetkom papirologije ceste su izgrađene gotovo pa sedamdeset posto. U mom mandatu duboko ćemo zagrabiti i sve projekte izgurati do konkretnih razina - izvući ćemo Split i okolicu iz izolacije u kojoj se nepravedno nalazi', tvrdi za tportal gradonačelnik Andro Krstulović Opara.

Vlada je početkom svibnja doista proglasila strateškim nekoliko bitnih projekata: od obilaznice Solin-Split-Omiš, preko novog izlaza s autoceste i njegovog spoja preko tunela Kozjak do samog centra Splita, moguće i mostom preko Kaštelanskog zaljeva, do probijanja novog pristupa trajektnoj luci. Tu je i produžetak željezničke pruge kojom bi se luka spojila s aerodromom, po brojkama već danas potpuno ravnopravnim zagrebačkom, a kao kuriozitet izdvojimo podatak da je današnji splitski pročelnik Jure Vojnović još kao mladić 1992. godine diplomirao upravo na temu željezničke veze Split - Trogir.

'Strpjeli smo se ove sezone, morat ćemo i idućih ljeta s obzirom na veliki turistički rast, ali nakon nedavne sjednice svi projekti naprosto se moraju ostvariti. S državne razine imenovane su konkretne osobe kao njihovi voditelji s konkretnim zadaćama, rade se precizni hodogrami i održavaju redovite koordinacije i sastanci operativnih grupa s jasnim obvezama. Građani žele asfalt, želim ga i ja, pa činimo sve da do toga dođe što prije', dodaje Krstulović Opara.

Tportal se obratio Hrvatskim cestama, državnoj tvrtki koja se pokazuje ključnom u ostvarenju svih Vladinih i splitskih ambicija, sa željom da provjerimo što se doista radi. Odaju dojam da se nešto događa, makar na papiru.

'Nova multimodalna platforma Aglomeracije Solin - Stobreč - Dugi Rat - Omiš' službeni je naziv najvećeg projekta, u stvarnosti završetka obilaznice, procijenjenog na čak 2,4 milijarde kuna. Objašnjeno nam je da se kao cjelina priprema za financiranje preko europskih fondova, no u međuvremenu će se barem nešto raditi: za mjesec dana raspisuje se natječaj za izvođača radova na omiškom segmentu, koji bi se preko već izgrađenog dijela i tunela koji je dosad vodio 'ni iz čega ni u što' spojio s prometnicama u zaleđu. Za još jednu fazu od čvora Mravinci do TTTS-a, koja je u stvarnosti prvi komad obilaznice samog Splita, objavljen je natječaj za projektiranje. Ukupno, u iduće dvije godine, i dok se čeka Europa, uložit će se 265 milijuna kuna.

'Izgradit će se dio obilaznice Splita (pravac Trogir - Kaštela - Solin - Omiš), od čvora Mravinci do mosta na Cetini kod Omiša, što s izgrađenom dionicom do čvora Omiš - istok čini potpunu cjelinu pravca alternativnog državnoj cesti D 8. Zahvati na postojećoj dužobalnoj cesti D 8, Jadranskoj magistrali, obuhvaćaju novo vođenje prometa - uređenje križanja, rekonstrukciju i poboljšanje elemenata ceste te dogradnju pješačkih staza. Nova cesta će otvoriti pristup novoj trajektnoj luci Krilo Jesenice, u koju će biti izmješten dio trajektnih linija iz Splita u ljetnoj sezoni. Duljina trajektne linije kopno - Supetar (Brač) time će se znatno skratiti. Istodobno će se izbjeći postojeća uska grla na križanju u Stobreču te kroz Omiš na mostu preko Cetine. Obnovom postojeće D 8 (dužobalne magistrale) na dionici od oko 20 kilometara znatno će se poboljšati razina sigurnosti u prometu', objašnjavaju u Hrvatskim cestama.

Paralelno, tvrde, izrađuje se prometni elaborat za postojeću cestu od Splita do Omiša, vođenje prometa i njeno spajanje s novom zaobilaznicom.

Za Vladin strateški projekt otvaranja novog izlaza s autoceste kroz tunel Kozjak, preko mosta do splitskog poluotoka i na koncu do same trajektne luke, tvrde, 'priprema se studija opravdanosti', čiji je rok izrade godina dana.

Studija je dovršena i čeka se izrada kompletne dokumentacije za rekonstrukciju velikog križanja u Solinu, jednog od spomenutih državnih rekordera po gustoći prometa, koje će dobiti dva nadvožnjaka za smjer Split-Kaštela, a upravo se projektiraju rampe kojima će se elegantnije pristupati splitskom poluotoku. U gradskoj upravi očekuju da se s njihovom gradnjom krene već ove jeseni, dok u Hrvatskim cestama predviđaju da će tek u proljeće početi tražiti izvođača radova.

Uglavnom, zasad je puno papirnatih, a malo asfaltnih radova. Treba razumjeti Splićane koji će ipak zadržati dozu skepse.