Potpuni prometni kolaps nastupio je u ponedjeljak prijepodne na širem splitskom području: Svi prilazi gradu blokirani su, a jednaka situacija je i u Solinu, Omišu i Makarskoj. Nevjerojatne gužve i kolone vidljive su na Google Mapsu, a s terena je za tportal stigla informacija da su se prometni čepovi na potezu od Splita do Makarske doslovno spojili u jedan. Za prelazak udaljenosti od samo šezdesetak kilometara potrebno je i više od tri sata
U samom Splitu tradicionalno je blokirana Zvonimirova ulica, uski i jedini pristup trajektnoj luci, a gužve se bilježe i na izlazu s autoceste u Dugopolju. Brzom cestom Solin-Klis, jedinim pristupom samom gradu, također je gotovo nemoguće voziti jer se kolona proteže kilometrima.
Kritično je i u Omišu, gradu koji su prometni čepovi stisnuli s obje strane: na istoku prema Makarskoj, na zapadu prema Splitu.
Dvije prometne točke na nesuđenoj splitskoj obilaznici (Solin i Stobreč) po mjerenjima Hrvatskih cesta službeno su najopterećenije u državi, a s ljetnim prosječnim dnevnim prometom od preko 60 tisuća vozila pretekle su čak i čvor Lučko. Stobreč je od Lučkog prometniji čak i kad se mjeri prosječni promet na razini cijele godine, dok Solin tek neznatno zaostaje. Unatoč tome, Split je jedini veći grad u Hrvatskoj koji još uvijek nema cestovnu zaobilaznicu.
Na nedavnoj sjednici Vlade usvojeni su prijedlozi da se strateškim projektima proglase prometnica Solin - Omiš, zatim probijanje tunela kroz Kozjak i otvaranje novog izlaza s autoceste te uređenje novog pristupa trajektnoj luci u Splitu, koja godišnje bilježi preko pet milijuna putnika. Prošlog tjedna tportal je predsjednika Uprave Hrvatskih cesta Josipa Škorića upitao kada se mogu očekivati prvi radovi, pa je odgovorio da se 'čeka nova financijska perspektiva Europske unije i izrađuju potrebni projekti'. Po njegovim riječima, prvi bageri na obilaznici Splita mogli bi se vidjeti 'u roku od dvije godine', a završetak cijelog projekta ne bi trebalo očekivati prije 2023. godine.