Od danas vrijede strože epidemiološke mjere - koliko se zapravo razlikuju od dosadašnjih, hoće li biti dovoljne za usporavanje širenja omikrona ili nam tek slijedi porast broja oboljelih u bolnicama, analizirano je u emisiji U mreži Prvog na HR-u
Gosti su na HR-u bili epidemiologinja HZJZ-a Vesna Višekruna Vučina, virusni imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci Ilija Brizić i šef Klinike za infektologiju splitskog KBC-a Ivo Ivić.
Dr. Ivić rekao je da je na respiratoru trenutačno 47 pacijenata, što je dosad najveći broj. Vidjeli smo i prije pojave omikrona da imamo kontinuirano velik broj pacijenata, što je značilo da se i uz pola cijepljenih stanovnika ne pridržavamo nikakvih mjera, naglasio je Ivić. Naglasio je da se bolest slobodno širi te da je u bolnici 216 pozitivnih bolesnika.
Maksimum za bolnicu je 250 covid bolesnika i u tom slučaju trebali bismo iseljavati druge djelatnosti, što bi narušilo rad drugih djelatnosti.
Kaže da je zabrinjavajući podatak to da se malo ljudi cijepi.
'Ljudi se ponašaju samoubilački, kao da se neće zaraziti, a svi ćemo se zaraziti, i više puta. Jedina razlika između nas je ta tko je cijepljen, a tko nije. Onaj tko je cijepljen može računati na blagu bolest, a oni koji nisu kandidati su za umiranje. Najviše hospitaliziramo starije ljude, starije od 70 godina, a ima ih i od 50 godina. Božić 'konzumiramo' i računam da ćemo tako nastaviti i narednih tjedana. Dnevno imamo više od 20 prijama, uspijevali smo prošli tjedan održavati ravnotežu, ali za ubuduće je teško prognozirati', rekao je dr. Ivić.
Prošli tjedan bilo je 60 zaraženih djelatnika, njihove kliničke slike su blage, ali zbog epidemioloških razloga ne mogu raditi i to stvara veliki problem u bolnici.
Širenje zaraze će spriječiti mjere koje se budu provodile, a ne one koje se bude proglašavale, naglasio je i poručio svima: 'Cijepite se jer svi ljudi koji se nisu cijepili neka ne računaju na to da je ovaj soj nešto blaži. Svi koji se nisu cijepili, svi stariji, svi kronični bolesnici doći će na red i kandidati su za respiratore i umiranje, to ljudi sebi moraju staviti u glavu', rekao je prof. Ivić.
Epidemiološke mjere i širenje virusa
Uz kontrole pridržavanja mjera, mislim da je najvažnija osobna kontrola pojedinca jer moramo biti odgovorni prema sebi, svojoj obitelji i široj zajednici, kazala je epidemiologinja HZJZ-a Vesna Višekruna Vučina.
Dr. Ilija Brizić, virusni imunolog s riječkog Medicinskog fakulteta, rekao je da, bez obzira na mjere, virus ima jako puno prostora za širenje.
Višekruna Vučina kaže da škole jesu mjesta velikog širenja virusa, ali da se tu moraju uzeti u obzir drugi faktori koji utječu na održavanje nastave i kvalitetu života. Smatra da nakon uvođenja mjera za kazališta, kina i slična okupljanja, tek onda na red dolaze škole.
Stanje u županijama
Prema probirnim testovima koji se rade u cijeloj zemlji, očito je da je omikron zastupljen u svim županijama - preko 50 posto u Zagrebu i dalmatinskim županijama, dok se sjever Hrvatske još dobro drži, rekla je Višekruna Vučina.
Teza o kolektivnom imunitetu
'Ta je teza vrlo problematična. Čak i ako omikron uzrokuje nešto slabiju kliničku sliku, to ne znači da neće oboljeti velik broj ljudi. Ako imamo mnogo necijepljenih, znači da su oni u puno većem riziku od zaraze, čak i od težih oblika. Praktički ne znamo je koliko ljudi u Hrvatskoj nije ni preboljelo niti je cijepljeno. Znamo koliko ih je koji su bili pozitivni i koliko ih je cijepljeno, a to je još uvijek premali broj', kazao je dr. Brizić.
'Vidimo da niti preboljenje niti cijepljenje ne stvaraju potpunu zaštitu od ponovne infekcije, osobito omikronom, ali kod tih osoba se smatra da imaju zaštitu od težih oblika bolesti. Pretpostavljam da se te osobe ponašaju kao da se ne mogu ponovno zaraziti, slobodnije se ponašaju i imamo pojavu simptoma u kolektivu. Pad imuniteta nastupa četiri do šest mjeseci od preboljenja ili cijepljenja. Booster doza podiže tu zaštitu i zato se preporučuje jer se smanjuje mogućnost aktivne infekcije. Većina cijepljenih je zaštićena od težih oblika bolesti. Kada je dokazana infekcija, preporučuje se cijepljenje tri do šest mjeseci od infekcije, minimalno do mjesec dana. Busteriranje se svakako preporučuje osobama koje su imale covid u obitelji, a same nisu bile zaražene ili su bile asimptomatske', rekla je Višekruna Vučina.
Dr. Brizić za booster dozu kaže da to nije neuobičajeno u imunologiji jer će se njome pojačati imunosni odgovor i smanjit će mogućnost infekcije, čak i omikronom.
'O budućim boosterima može se raspravljati, ali po meni, puno je važnije da se eventualno pronađe neko novo cjepivo, a na tome se još radi', rekao je dr. Brizić. Naglašava da je svakako dobro da svi prime booster jer se tako stvara kolektivni imunitet. Za četvrtu dozu kaže da ćemo morati pričekati podatke.
Govoreći o novim cjepivima, kazao je da neće doći za nekoliko mjeseci i to neće utjecati na trenutnu situaciju. Postoje istraživanja, ali za to je potrebno neko vrijeme, kaže dr. Brizić.