Ivica Puljak je ugodan sugovornik, a kao predavač gotovo pa briljantan: nevjerojatno lako se prilagođava svim dobnim skupinama i svim profilima publike, rječit je i slikovit, ali i potpuno iskren. S društvenih margina nedavno je javno optužen da 'djeci nameće svoju ideologiju' i 'uči ih da nema Boga', na što je vrlo smireno odgovorio da 'ne ide nikamo kamo nije pozvan' i da 'svoj stav ne nameće drugima, ali ga ni ne krije'.

Dosad ste održali predavanja u četiristotinjak vrtića i škola - što uopće govorite djeci?

Govorim im o tome kako je vjerojatno nastao svemir, od čega se on sastoji, kako se razvijao, kako se rađaju i kako umiru zvijezde, od čega se sastoje ljudi…

Predavanja za različite dobi su, naravno, različita: najmlađima govorim o svemiru i zvijezdama, onim malo starijima o njegovoj evoluciji, o tome kako smo pronašli Higgsov bozon ili, recimo, o tome kako izgleda današnji svijet te kako će i svijet i svemir završiti.

Kakve su njihove reakcije?

Izvanredne, zaista. Djeca su superzainteresirana, imaju milijun pitanja i vrlo često se dogodi da nema ni vremena odgovoriti na svako od njih. A najdraže mi je kad na neka pitanja moram iskreno reći da ne znam odgovor. Prije neki dan sam u X. gimnaziji u Zagrebu imao predavanje koje je trajalo preko dva i pol sata, čak su i nastavnici bili potpuno začuđeni činjenicom da djeca uopće mogu toliko dugo biti koncentrirana i da nitko nije izašao iz predavaonice.

U javnosti su se mogle čuti primjedbe da djeci pokušavate nametnuti svoje ideološke stavove?

Ma neee…

Neki možda smatraju da je i znanost neka vrsta ideologije, no to nije slučaj: ona je pogled na svijet koji nam je omogućio da živimo bolje nego ikada u povijesti ljudskog roda. Ne predajem o ideologijama.

Često me znaju upitati namećem li svoje religiozne poglede na svijet, a to opet nije točno - no na svako pitanje odgovaram potpuno iskreno. Pa i kada me neki učenik ili student upita vjerujem li u postojanje Boga, odgovorim da ne vjerujem. Ali istovremeno uvijek naglasim da se radi o mom stavu i da različiti ljudi imaju različita mišljenja.

No i vi osobno nekada ste bili aktivan vjernik?

Da, bio sam vjernik do 25. godine života i do trenutka kada sam se ozbiljnije počeo baviti znanošću, kada sam znanstveni način razmišljanja pokušao primijeniti na religiozne teme. Shvatio sam da je to naprosto neodrživo.

Mislim da je čovjek stvorio Boga, a ne obrnuto.

Neki vrhunski svjetski znanstvenici s time se ne bi složili i ima ih koji vjeruju da je Bog ipak u osnovi svega.

Ima, dakako. Ali ja i dalje mislim da su koncepti religije i znanosti potpuno nepomirljivi. Moderne ljude obilježava znanstveni pogled na društvo i prirodu i otkada smo to prihvatili, svijet je naglo počeo napredovati.

Kako je onda uopće nastao svemir?

Za svemir još uvijek nismo sasvim sigurni. Pretpostavljamo da se to dogodilo u Velikom prasku, slučajno i ni iz čega, no pouzdano znamo da se to dogodilo prije točno 13,8 milijardi godina. Znamo sve što se dogodilo od tada do danas, a nedostaje nam samo taj početni milijunti dio milijuntog dijela jedne sekunde. Ali ukoliko naše sadašnje znanje ekstrapoliramo u to područje, možemo zaključiti da je svemir nastao slučajno i iz takozvanog kvantnog vakuuma, koji u svakodnevnom jeziku zovemo 'ništa'.

S druge strane, pouzdano znamo kako su nastali Zemlja i Sunce, jednako kao što znamo da je čovjek nastao evolucijom iz drugih živih bića. Dakle Bog nije stvorio ni Sunce ni Zemlju ni čovjeka i o tome nemamo baš nikakvih nedoumica.

Nema ni Katolička crkva, jer i ona prihvaća teoriju evolucije.

Da, prihvaća, ali radi se samo o službenim interpretacijama službene Crkve, koje se u međuvremenu nisu 'spustile' do naroda. Velik dio svećenika i ljudi - dobro, kod nas možda i u manjoj mjeri u odnosu na neke druge zemlje - još uvijek ne prihvaća evoluciju kao zakon prirode, a ona to jest jednako kao i, recimo, gravitacija.

Navodno su nakon vaših predavanja neka djeca zaključila da vjeronauk nema nikakvog smisla.

Nije se to događalo previše često, ali da, neka djeca zaista su znala izvući zaključak da vjeronauk nema smisla. U takve diskusije i zaključke osobno ne ulazim, no smatram da nije loše da djeca ponekad mogu čuti i drugačije stavove, da mogu shvatiti kako život sam po sebi nije jednostavan i da sa sobom nosi mnoge kontradikcije. To im samo može povećati mogućnost kritičkog razmišljanja.

Isto tako, mislim da vjeronauku nije mjesto u školi, nego u crkvi, i to zbog činjenice da je njegov sadržaj često u suprotnosti sa znanošću, što zauzima satnicu i što se na njega troši oko 300 milijuna kuna godišnje. Ta sredstva se puno bolje mogu upotrijebiti i potrošiti, naprimjer, na opremu znanstvenih laboratorija.

Znanost je izuzetno bitna i smatram da djeca već u najranijoj dobi trebaju biti izložena znanstvenim idejama. Što se ranije to dogodi, djeca će u kasnijem životu biti uspješnija.

Onako osobno, zar nije pomalo uznemirujuće zastupati teoriju da je baš sve nastalo potpuno slučajno? Kakav je onda smisao života i postojanja?

Svemir nema svoj smisao i nije ga briga za nas, jednako kao što smisao ili svrhu nemaju ni prirodni zakoni. Kad smo spoznali te činjenice - a jesmo, kroz modernu znanost - onda trebamo shvatiti i da smo sami odgovorni za sebe, da sami dajemo smisao sebi i životu općenito. Ljudi se trebaju brinuti za sebe i ljude oko sebe, za prirodu, društvo i sve ostalo…

Meni osobno puno je snažnija spoznaja da samosvjesno odlučujemo živjeti normalan i zdrav život, odnosno biti dobri i pošteni ljudi, nego da smo takvi u strahu od nečega ili iz želje za nekakvom nagradom.

A je li teško zastupati ovakve teze u Hrvatskoj, čije se društvo smatra sve konzervativnijim i sve otpornijim prema znanosti i reformama?

Nažalost, svjedoci smo toga da čak i neke političke stranke poput Mosta imaju velike otpore prema znanosti, no osobno nikada nisam doživio neugodnost ni na predavanjima ni u javnosti. Ako se i pojavi kakvo pitanje, na njega odgovaram pristojno i diplomatski, ali sa svojim stavom. Moramo razvijati kulturu dijaloga umjesto sukoba, a društvo će kad-tad krenuti putem znanosti, razuma i humanizma.

Da, u Hrvatskoj postoje neki negativni trendovi, no siguran sam da će se oni okrenuti i da ćemo postati društvo u rangu najmodernijih u Europi i svijetu.

I osobno i politički već godinama ste angažirani oko kurikularne reforme - kako gledate na njen navodni početak primjene u školama?

Sadašnja vladajuća struktura HDZ-a i HNS-a pretvorila je obrazovanje u sredstvo za zadovoljavanje najnižih političkih ciljeva, u monetu svoje političke trgovine. HNS danas koristi obrazovanje, slično kao što je HDZ koristio domoljublje, samo za svoje uske sebične interese. Situacija zaista nije dobra i sve dok Hrvatskom upravlja ova vlast, naše društvo nema baš nikakve šanse.

Ali i sami često znate kazati da nam je danas bolje nego ikad?

Na globalnoj razini to je istina: zaista živimo u najboljem dobu u povijesti ljudskog roda. Na svijetu nikada nije bilo manje gladi, siromaštva, ratova i nepismenosti, a ljudi nikada nisu živjeli dulje, zdravije i sretnije. I tako će se vjerojatno nastaviti. To nisu moji osjećaji, već je sve to zasnovano na podacima o stanju svijeta danas.

Dokad?

Ukoliko ovi trendovi potraju, za 50 do 100 godina više neće biti ni gladnih ni siromašnih ni nepismenih, a ljudi će živjeti sve sretnije, zdravije i dugovječnije.

Često kažem da nije pravo pitanje 'kakva će biti budućnost?', nego se trebamo pitati 'kakvu budućnost želimo?'. Takvu budućnost mi i naša djeca trebamo izgraditi na temeljima razuma, znanosti i humanizma, uz puno rada i znanja.

Naravno, nije sve idealno i ne znači da se sada možemo opustiti i samo uživati. Postoje mnogi izazovi pred nama, od kojih su dva najvažnija vezana za naš odnos s prirodom i tehnologijom.

Prvi su klimatske promjene i, unatoč pozitivnim trendovima, radi se o ozbiljnom problemu. No dobra vijest je da je to problem, a mi probleme znamo rješavati, kao i uvijek do sada, ali samo znanjem.

Drugo bitno pitanje je umjetna inteligencija, a ona je sama po sebi velik izazov za cijeli ljudski rod.

Vjerujete li da bi umjetna inteligencija mogla prevladati?

Već naša djeca bit će nekakva kombinacija biologije i tehnologije, sasvim sigurno bit će bolja od nas. Uostalom, istraživanja pokazuju da su nove generacije sve inteligentnije.

No problem će nastati ukoliko otkrijemo umjetnu inteligenciju koja će biti u stanju stvarati neku drugu inteligenciju te ukoliko njeni ciljevi ne budu poravnati s ciljevima ljudskog roda. Tu se može dogoditi svašta.

No ionako prognozirate kraj postojanja svemira?

Sunce je zvijezda koja će za oko milijardu godina početi rasti i isušiti sve oceane, odnosno uništiti uvjete za život kakve danas imamo, a potom će za oko pet milijardi godina vjerojatno progutati Zemlju. Nakon toga će se ugasiti i pretvoriti u običnog bijelog patuljka.

U međuvremenu će se galaksija Andromeda sudariti s našom galaksijom, što i nije tako strašno jer ćemo dotad vjerojatno otići na neke druge zvijezde. No puno strašnija je sudbina cijelog svemira.

Ukoliko je točno sve ono što danas znamo, svemir će završiti u hladnoj smrti tako da će se sve raspasti: najprije će sve galaksije nestati s neba tako da će nebo postati potpuno mračno, potom će se raspasti svi planeti i sve zvijezde, a na koncu će se raspasti i materija tako da će svaki atom u svakom tijelu biti beskonačno udaljen od bilo kojeg drugog atoma u svemiru. Ukratko, nestat će bilo koji oblik inteligencije.

Ponovno, nije li ovo pomalo uznemirujuća spoznaja, barem intimno?

Dakako da jest, ali imam svoje male trikove da o tome ne razmišljam. Život je tada puno ljepši.

Jeste li još uvijek angažirani na CERN-u?

Da, ispitujemo Higgsov bozon, a s obzirom na to da smo dosad prikupili tek oko jedan posto podataka iz istraživanja na sadašnjem akceleratoru, to će potrajati još tridesetak godina. Uskoro ćemo na dvije godine prestati s radom zbog unapređenja opreme, a radimo i na novoj generaciji opreme za mjerenje sudara protona.

Upravo u tim sudarima protona stvaramo uvjete kakvi su bili kad je svemir bio star milijunti dio milijuntog dijela jedne sekunde - odnosno svaki put kad ih sudarimo praktički stvaramo uvjete kakvi su vladali na početku svemira.

U realnom, političkom životu, stranka Pametno sklopila je sporazum s IDS-om i Glasom, odnosno izaći će s njima na europske, predsjedničke i parlamentarne izbore.

Radi se o prvom koraku, dokumentu o zajedničkim vrijednostima na kojima trebamo temeljiti društvo. O njemu smo se vrlo brzo dogovorili.

Sada slijedi izrada koalicijskog sporazuma i da, zaista je namjera da zajednički nastupimo na svim trima izborima.

Dijeli li Ivan Jakovčić, vjerojatni nositelj liste na europskim izborima, iste te vrijednosti?

Njegova stranka ih dijeli, a vjerujem i on osobno. Mada, moram kazati da dosad nismo ni razgovarali o izbornim listama.

Je li točno to da biste u toj kombinaciji vi bili kandidat koalicije na predsjedničkim izborima?

Kažem, o listama i tim pitanjima nismo razgovarali. No ukoliko stranka i koalicija zaključe da sam dobar kandidat, prihvatit ću to.

U društvu za koje bih se ja zalagao kao kandidat, znanost i obrazovanje bili bi apsolutno glavne teme.