Predsjednik Republike Srbije Tomislav Nikolić, predsjednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zajedno su u Beogradu u zgradi Generalnog sekretarijata predsjednika RS-a pratili prijenos izricanja presude povodom tužbi Srbije i Hrvatske za genocid, a koje je odbacio Međunarodni sud pravde u Haagu. U ime svih trojice Nikolić je poručio kako Hrvatska 'nije uspjela dokazati genocidne namjere srpske strane u ratnim sukobima, a sa druge strane, iako protutužba Srbije nije usvojena, potvrđeno da je Hrvatska učinila masovan zločin prema Srbima'.
Dopisnik Hrvatske televizije iz Beograda odmah po čitanju presude ocijenio je da je današnja haška presuda ono što je službeni Beograd nazivao pravičnom presudom jer ide u prilog njihovim tezama o podjeli odgovornosti Hrvatske i Srbije za ono što se događalo ratnih 90-ih u Hrvatskoj.
Tome u prilog naveo je informaciju koju su mu prenijeli kolege nakon susreta sa srpskim ministrom vanjskih poslova Ivicom Dačićem, kojem, kako su rekli, 'osmijeh ne silazi s lica otkad je čuo hašku presudu'.
'Očekivao sam ovakvo rješenje. U tome je bio i razlog mog zagovaranja odustajanja od tužbi', rekao je bivši srpski predsjednik Boris Tadić, kako prenosi portal Dnevnik.hr
'Ono što bi sada bilo najbesmislenije jest da se nastavimo optuživati', ocijenio je Tadić, smatrajući da ima i dobrih okolnosti te da bi ovu presudu trebalo iskoristiti protiv onih koji šire demagogiju i nacionalističku politiku.
Selaković: Više-manje očekivano
Komentirajući presudu, ministar pravde Srbije Nikola Selaković je izjavio kako se dogodilo 'ono što su svi manje-više očekivali'.
'U postupku koji je vođen dogodilo se manje-više ono što smo očekivali. Došlo je do odbijanja tužbi i rezultat je naizgled neriješen, ali nemamo razloga biti nezadovoljni, na prvom mjestu što je sud utvrdio da nije bilo genocida od strane Republike Srbije. I to je razlog za naše zadovoljstvo i ono što je ispunilo očekivanja', rekao je Selaković, prenosi Al Jazeera Balkans
Kad je u pitanju protutužba Srbije, ukazao je kako prvi put jedna međunarodna instanca opovrgnula navode Hrvatske o tome da su 'krajiški Srbi napustili Hrvatsku na poziv rukovodstva Srbije'.
'Prvi put jedan međunarodni sud je opovrgao takvu tvrdnju, rekavši da je odlazak Srba posljedica vojne akcije 'Oluja', organizirane od hrvatskog političkog vodstva, upotrijebivši izraz 'željeni odlazak Srba'. To je prvi put da se međunarodnim instancama kvalificira 'Oluja' usmjerena na odlazak krajiških Srba s njenih [hrvatskih] teritorija', ocijenio je Selaković.
Suočavanje s prošlošću
'Presuda je bila očekivana. Od početka procesa bilo je izvjesno da Srbija i Hrvatska neće moći dokazati genocidne namjere. Presuda je historijski važna, jer pokazuje da su srpske snage, uključujući i [bivšu] JNA i snage lokalnih Srba, činile zločine u cilju stvaranja etnički čiste 'velike Srbije', dok su zločini koje su počinile hrvatske snage za vrijeme i poslije akcije 'Oluja' imale za cilj stvaranje etnički čiste Hrvatske', izjavila je Sandra Orlović, predsjednica Fonda za humanitarno pravo Srbije, za Al Jazeeru.
'To su ključni nalazi suda, oko kojih političke elite u Srbiji i Hrvatskoj moraju zasnovati sve svoje buduće napore za suočavanje sa prošlošću i proces pomirenja između dva naroda', navela je Orlović.
Podsjetimo, Međunarodni sud pravde u Haagu odbacio je hrvatsku tužbu i srpsku protutužbu za genocid. Sud je utvrdio da tijekom rata u Hrvatskoj vlasti u Beogradu i njihove snage nisu počinile genocid nad Hrvatima. S druge strane, Srbija, prema mišljenju Suda, nije dokazala da su hrvatske snage tokom akcije Oluja počinile genocid.
Međunarodni spor dviju država počeo je 2. lipnja 1999, kada je Hrvatska podnijela tužbu protiv Srbije, na što je Srbija 4. siječnja 2010. uzvratila protutužbom. Presuda Međunarodnog suda pravde u Haagu je konačna, jer na nju ne postoji pravo žalbe, a države su obvezne postupiti po njoj.
Presudu o tužbi i kontratužbi Hrvatske i Srbije donosilo je ukupno 17 sudaca, 15 stalnih te dvoje ad hoc sudaca iz Srbije i Hrvatske.
