Ne stišavaju se reakcije na kaotičnu predizbornu TV debatu između američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegova protukandidata Joea Bidena. Iako demokratski izazivač nije imao naročito dojmljiv nastup, dijelom i zbog suženog manevarskog prostora uslijed agresivne dominacije Trumpa, većina gledatelja iz CNN-ove ankete smatra da je Biden iz debate izašao kao pobjednik. Marijana Grbeša Zenzerović, profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i gostujuća profesorica na Državnom sveučilištu Pennsylvanije u SAD-u, misli drukčije - pobjednik je, dijagnosticira ona, Donald Trump
Dr. Grbeša Zenzerović naglašava da su prvom predsjedničkom debatom između Trumpa i Bidena najviše zapravo izgubili - američki građani. Slaže se s komentarima CNN-a i većine ostalih lijevo-liberalnih medija da je ona bila - očajna.
'Ovo je bila vjerojatno najgora predsjednička debata u povijesti Amerike u smislu kvalitete; bio je to niskoinformativan, visokotabloidan politički događaj. Vjerujem da je u kontekstu senzacionalističke televizije to bio prvoklasni događaj, ali nikako iz perspektive suvisle političke komunikacije i suvislog novinarstva ili onoga zbog čega su predsjedničke debate toliko cijenjene i toliko važne', napominje Grbeša Zenzerović.
Debata je dakle bila takav trash da ju je dosta autora već usporedilo s notornim 'The Jerry Springer showom'.
'Taj tip nadvikivanja, prekidanja i uvreda u predsjedničkoj debati dosad nije zabilježen u Americi. Stil i diskurs bili su bitno drugačiji od svih ostalih debata, s time da moderator nije imao kontrolu - pogubio se i pustio Trumpa da non-stop upada u riječ. Debata će svakako ostati zapamćena u povijesti i to ne u pozitivnom smislu', ustvrdila je Grbeša Zenzerović.
Slaže se da je glavni krivac za takav razvoj događaja u debati predsjednik Trump, iako pritom valja razjasniti situaciju i iz američke perspektive.
'Svi mi živimo u svom bubbleu (balonu, op.a.), pa su tako i europski mediji u popriličnom bubbleu kad izvještavaju o Americi. Vrlo često prenose se interpretacije CNN-a, New York Timesa i drugih koji Trumpa ne mogu smisliti. Treba naglasiti da se on obraća svom biračkom tijelu i vrlo vjerojatno ga nije razočarao. Oni takvog Trumpa stalno gledaju. Biden je taj koji je imao puno više izgubiti jer su očekivanja od njega bila velika. A njegovo biračko tijelo razočarano je debatom - diskursom, stilom, tonom itd. Naravno, bijesni su na Trumpa, ali nisu oduševljeni Bidenom. Zbog toga bih rekla da je Biden ustvari gubitnik ove debate', tumači Grbeša Zenzerović.
Trumpovo biračko tijelo naime uvijek je oduševljeno američkim predsjednikom, a on je u debati samo ostao dosljedan svom diskursu: bio je uvredljiv i agresivan, prekidao sugovornika...
'Dakle Trump je bio u svom klasičnom izdanju, a Biden je ušao u njegov diskurs. Drugim riječima, spustio se na njegovu razinu. E sad, je li to bila strategija ili se to tako dogodilo - ne znam, ali po komentarima vidim da njegovi simpatizeri nisu oduševljeni. Profesori u Americi mahom su razočarani diskursom debate koji je po njihovom mišljenju bio vulgaran, prostački i neinformativan, dakle sve ono što ne bi trebalo biti u predsjedničkim debatama u Americi. Ne vidim kako je Biden poentirao, osim što je rekao Trumpu da zašuti - to su oduševljeno dočekali oni koji Trumpa očima ne mogu vidjeti, ali ti ljudi sigurno neće promijeniti mišljenje zbog debate', kaže Grbeša Zenzerović.
Znači li to da je unaprijed opredijeljeno i svih onih 60 posto iz CNN-ove ankete, a koji su Trumpa proglasili pobjednikom debate?
'Trebalo bi vidjeti i što kažu gledatelji Foxa. U svakom slučaju, američki medijski prostor je polariziran, na snazi je sustav filtar balona. I ovi rezultati reflektiraju pristranost publike tih medija, koja nije od jučer. Svakako treba uzeti u obzir i Trumpove pristaše, čiji se glas nedovoljno jako čuje u mainstream medijima koje i mi u Hrvatskoj slušamo i gledamo. A onda se na izborima svi šokiraju rezultatima', napominje Grbeša Zenzerović.
Sigurna je, kaže, da je Biden dodatno 'zapalio' svoje najgorljivije pristaše, ali ne misli da je uspio doprijeti do onih u centru, koji možda još uvijek dvoje za koga glasati 3. studenog, uključujući umjerene republikance do kojih je trebao doprijeti.
'Komentar mojih američkih kolega, inače demokratskih glasača, bio je da Biden nije poentirao ni na jednoj svojoj temi. Njegova najveća mana zapravo se ogleda u istraživanju centra Pew, prema kojemu čak 56 posto ispitanika koji bi glasali za Bidena kao prvi razlog navode to što on nije Trump. Jako malo ih može navesti neki razlog zbog kojeg bi glasali za Bidena kao takvog', napominje Grbeša Zenzerović.
Prema nekim tumačenjima, Bidenovim biračima zapravo je bilo najvažnije da on ne napravi neku kardinalnu pogrešku tijekom sučeljavanja jer je poznato da je sklon gafovima. Prof. Grbeša Zenzerović objašnjava zašto to ipak nije dovoljno.
'U tzv. swing državama, u kojima je Trump prošli put pobijedio ili je tijesno izgubio, Bidenova prednost sada je jako, jako tanka. To su sitni brojevi, a treba stalno imati na umu da su to ljudi u sredini, a ne na krajevima krivulje. Trump je bio puno više u okviru očekivanja svojih birača, a nisam sigurna da je umjereni dio biračkog tijela oduševljen Bidenovim nastupom. Od njega nisu čuli ništa, osim da treba glasati protiv Trumpa. Nije im ponudio neku dobru motivaciju da glasaju za njega', kaže.
Do iduće debate, zakazane za 15. listopada, svakako bi trebalo promijeniti određena pravila, barem osigurati veći autoritet i snažniju kontrolu moderatora. To je, smatra profesorica, bio najveći minus ove debate.
'Ukoliko žele imati koliko-toliko strukturiran medijski događaj, moraju omogućiti moderatoru da isključi mikrofon ili osigurati neki drugi način da prekine govornika kako ne bi bilo toliko upadanja u riječ - mislim prije svega na Trumpa, naravno', dodaje.
Kada su u pitanju potrebne promjene u nastupu samih kandidata, za Trumpa je izlišno bilo što sugerirati.
'Jednostavno, to je on - takav kakav jest i kraj. A Biden ima cijeli raspon opcija. On bi postigao puno više kad bi utjelovio potpuno drugačiju komunikaciju od Trumpove - naravno, pitanje je kako to postići u nekontroliranim uvjetima kakve smo imali u ovoj debati. Zato kažem, prvo se moraju uspostaviti pravila igre, a on bi trebao pokazati da je čovjek s većim kompetencijama i autoritetom, osoba koja točno zna što radi. Nisam sigurna da je sada uspio išta pokazati, osim da on nije Trump', uočava Grbeša Zenzerović.
Komentirala je i na koju publiku sada prvenstveno ciljaju Trump i Biden.
'Trump ne govori nama - on govori svom biračkom tijelu i u tom dijelu on nije napravio nikakvu grešku. Njih ne zanima to što on nije osudio bijele supremaciste. Biden se obraća ljudima lijevo-liberalne provenijencije koji su prvenstveno protiv svega što Trump utjelovljuje u ovom trenutku. To je njegova primarna biračka skupina, ali oni mu neće biti dovoljni. Kako bi bio siguran u pobjedu, s obzirom na to kako sad stoje stvari u istraživanjima, on jednostavno mora zagrabiti u drugi dio biračkog tijela - opet onaj na centru. Mislim da im nije ništa ponudio i da će oni nakon ove debate reći da ostaju kod kuće', upozorava Grbeša Zenzerović.
Slaže se da je alarmantna Trumpova najava da neće prihvatiti rezultate izbora ukoliko procijeni da je bilo manipulacija s glasačkim listićima.
'Da se takve izjave daju u nekoj drugoj zemlji, cijela međunarodna zajednica bila bi alarmirana, ali budući da se to događa u Americi, sve ostaje na promatranju i iščekivanju. S druge strane, treba ipak imati vjere u njihove stoljetne demokratske institucije i nadati se da će cijeli taj sustav cheks & balances sada pokazati koliko je težak i koliko vrijedi', upućuje profesorica te je za tportal kazala i postoji li, po njenoj procjeni, realna opasnost da Trump pobijedi.
'Takva mogućnost postoji. Uveden je pojam 'socijalizma' kao spin za sve što je u Americi javno. Koncept javne usluge postao je problematičan jer je sve što je public sada stavljeno u kontekst socijalizma. U principu, izgleda mi kao da će Trumpova kampanja imati dvije strategije straha: strah od 'zatvaranja' u epidemiji Covida, jer 'demokrati vas žele zatvoriti u kuće i ne dati vam da radite' u postojećoj ekonomskoj situaciji, i strah od socijalizma, jer 'oni žele uvesti socijalističko zdravstveno osiguranje' itd. Na prošlim izborima, sjetimo se, bila je to strategija straha protiv migranata', podsjeća Grbeša Zenzerović.
Pitanje je, naravno, na koji način će demokrati odgovoriti na takvu kampanju.
'Bojim se da će se dogoditi ono što se dogodilo na prošlim izborima - da će se demokrati baviti samo Trumpom i da će se cijela kampanja svesti na to da ga treba svrgnuti. Moglo bi se pokazati da to ni sada, kao što nije bilo ni onda, neće biti dovoljno. Bez obzira na sve, da nije bilo pandemije, Bidenu bi bilo jako, jako teško pobijediti Trumpa. Naravno, velik dio onih koji su glasali za Trumpa razočaran je načinom na koji se on ponio u pandemiji. Međutim ni Biden nije jasno dao do znanja da može sasvim kompetentno upravljati tom krizom. Glasači žele biti sigurni da će ih onaj kojeg biraju sigurno početi izvoditi iz krize. Nisam sigurna da je Biden ostavio takav dojam.'
Nije dovoljno ni to što je Trump u dosadašnjem mandatu dokazao da ne upravlja krizom, smatra profesorica.
'Onaj tko je na prošlim izborima glasao za Trumpa i sad je razočaran morao bi prijeći 'na drugu stranu', a za takav skok potrebna je ipak ponešto jača motivacija od toga da kažeš 'ovaj je zeznuo'', objašnjava Grbeša Zenzerović.
S nestrpljenjem očekuje sučeljavanje potpredsjedničkih kandidata Kamale Harris i Mikea Pencea.
'Imam velika očekivanja od te debate. Osim što bi trebala biti uljuđenija, jer se nadam da će osigurati da se ovo ne ponovi, potpredsjednička debata mogla bi biti itekako zanimljiva. Kamala Harris je puno drugačija kandidatkinja od Bidena, ima jači personality i daleko izraženije stavove o nizu stvari. Ta debata zapravo bi mogla biti pravi game changer', zaključuje prof. Grbeša Zenzerović.