Dvije godine nakon preuzimanja dužnosti ministra branitelja i godinu dana od objave registra, Predrag Marić pohvalio se kako je u svom resoru ispunio sva obećana iz Plana 21. Dobro, ne baš sva, dodao je kasnije. Osim toga, 'najčasniji popis u hrvatskoj povijesti', Registar branitelja povećao se za tisuću iako je intencija objave bila smanjiti popis od pola milijuna branitelja
Matić kaže da Registar nije objavljen samo zato da se izluče iz njega oni kojima tamo nije mjesto. A u godini dana njih 55, kako ministar kaže, kriminalaca, skinuto je s popisa, a upisano novih tisuću. Ove zanimljive brojke ministar pravda činjenicom da je godina dana premalo vremena da se vide stvarni učinci, a novih 1.000 na popis je stiglo zahvaljujući reguliranju statusa hrvatskog branitelja koje im je omogućio Ustavni sud i toliko godina nakon Domovinskog rata.
Matić je naglasio kako Ministarstvo nije adresa na koju građani trebaju prijavljivati sumnje o lažnim braniteljima, već je to policija i Državno odvjetništvo. Kaže kako jedan lažni branitelj državu košta milijuna eura, objava registra pak porezne obveznike koštala je oko 30 tisuća kuna, a s obzirom na to da ih je 55 skinuto s popisa i izgubilo status, smatra da je računica jasna.
No iako brojke ne pokazuju neke koristi Registra, njegova je glavna korist promjena klime. 'Svi sada mogu vidjeti poznata lica koja su rat provela na ćukama HRT-a i pod banom Jelačićem, kao i pripadnike tzv. München bojne. Na pitanje je li on ili itko drugi takve prijavio do sada, Matić kaže da je za neke stigla prijava. Dodao je kako je nekidan kod njega bio zapovjednik jedne ratne postrojbe koja je imala 400 pripadnika te kako je u Registru vidio da je u nju upisano 550 ljudi.
Ta su imena na papiru u Matićevim rukama bila označena crvenom bojom i za takve slijedi prijava. Matić je sretan jer se nisu obistinila predviđanja, kako kaže, zlogukih proroka koji su govorili kako će se nakon objave povećati broj samoubojstava branitelja ili pak podizati optužnice i kako će susjedne zemlje onima iz Registra stvarati probleme na granicama.
Što je do sada učinjeno?
Inače, ministar Matić se povodom kraja druge godine mandata osvrnuo na svoj dosadašnji rad. Pa je tako ustvrdio kako je njegovo ministarstvo ispunilo sva obećanja iz Plana 21. Doduše, jedno nije, a riječ je o veteranskim centrima. No i na tome se radi. Do kraja mandata bit će gotove sve pripremne radnje. U tim će centrima branitelji moći dobiti sveobuhvatnu skrb, a u njima Matić misli zaposliti same branitelje i članove njihovih obitelji, a otvarali bi se na područjima posebne državne skrbi.
No pokrenuo je nacionalni program psiho-socijalne zdravstvene pomoći za branitelje, žrtve seksualnog zlostavljanja, za veterane Drugog svjetskog rata i za pripadnike vojnih misija u inozemstvu.
Također je u tijeku i istraživanje o pobolu i smrtnosti branitelja, a za one koji su bili zatočeni u srpskim logorima organizirani su sistematski pregledi.
Na području socijalne skrbi također su zabilježeni značajni rezultati. U Matićevu mandatu stanove su dobila 173 branitelja, ponovno je pokrenuta i izgradnja stanova, a lista prvenstva za stambeno zbrinjavanje javno je objavljena, tako da se više neće, napominje Matić, dogoditi da onaj koji je desettisućiti na listi dobije stan.
'Zbogom, udruge, dobrodošle, zadruge'
Odličan projekt su i braniteljske zadruge kojih je u Hrvatskoj više od 400. Poticaje za njih je Matić sa 50 tisuća kuna povećao na sto tisuća. 'Taj je program nešto najbolje što se odvija u Ministarstvu branitelja', smatra. Koncept zadruga Ministarstvo je proširilo i na BiH gdje iz uz njihovu pomoć otvaraju ne samo veterani HVO-a, već i Armije BiH.
'Zbogom, udruge, dobrodošle, zadruge', sažeo je Matić svoju politiku ustvrdivši kako su čelnici većine braniteljskih udruga 'uglavnom generatori opstrukcije i destrukcije te kako se bave politikom i revolucijom žele doći na vlast'.
Pohvalio se kao jedini ministar do sada koji je imao sluha za žrtve seksualnog zlostavljanja u Domovinskom ratu, tako da uskoro u javnu raspravu ide Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, a sprema se i jedan zakon koji će regulirati fundaciju za isplatu sredstava za takve žrtve o kojima su do sada gotovo svi šutjeli. Donesen je i Zakon o vojnim i civilnim stradalnicima te Zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, čime je, kaže ministar, završen Drugi svjetski rat u Hrvatskoj.
U dvije godine ekshumirano je i 237 žrtava iz Domovinskog rata, od toga ih je 175 identificirano. Traga se za još 1.663 nestale osobe. Također su ekshumirane 273 žrtve iz Drugog svjetskog rata i poraća.
