Koalicija u priopćenju kaže kako Hrvatska nije ispunila europske standarde iz poglavlja 23 Pravosuđe i ljudske prava, te kaže kako se u izvještaju izbjegličkih udruga, poslanom čelnicima EU-a, navodi da Hrvatska nije vratila oduzeta imovinska i stečena prava izbjeglim Srbima, da nije uspostavila nezavisno, nepristrano i učinkovito pravosuđe u procesuiranju ratnih zločina i drugih kaznenih djela u ratnom periodu i da nije završila proces ekshumacije i identifikacije posmrtnih ostataka Srba iz više od 600 poznatih grobnih mesta.

Iz Koalicije dodaju kako je jedan od glavnih razloga pozitivne odluke Bruxellesa činjenica da su SDSS, na čelu sa Miloradom Pupovcem i Vojislavom Stanimirovićem s jedne, i vlada i predsjednik Srbije s druge strane, odbili poduprijeti Peticiju izbjeglih i prognanih Srba koju je, navodi se, do sada potpisalo više od 70 tisuća građana oštećenih u svojim imovinskim i drugim pravima u Hrvatskoj.

U priopćenju se zaključuje kako SDSS i Milorad Pupovac snose veliki dio odgovornosti što su, kako se navodi, temeljni problemi izbjeglih Srba iz Hrvatske i građana Srbije oštećenih u svojim imovinskim i drugim pravima u Hrvatskoj 'gurnuti pod tepih u ime lažnog pomirenja Srba i Hrvata i neiskrene suradnje Srbije i Hrvatske'.

Predstavnici izbjeglih Srba iz Hrvatske poslali su početkom ožujka predsjednici srbijanskog parlamenta Slavici Đukić-Dejanović prijedlog rezolucije o pravima izbjeglica i presliku 45 tisuća potpisa potpore peticiji kojim se želi spriječiti da Hrvatska postane članica EU prije nego što ispuni njihove zahtjeve.

Izbjeglice traže povrat pokretnina i nekretnina, obnovu imovine uništene u ratu, naknadu za uništene, oštećene i nestale pokretnine i nekretnine, povrat oduzetih stanarskih prava ili pravednu naknadu bez uvjetovanja i ograničenja. Potpisnici također traže isplatu zaostalih mirovina i priznanje radnog staža, reviziju presuda za ratne zločine donesene u odsutnosti te, kako se navodi, 'pošteno i ujednačeno procesuiranje ratnih zločina i prestanak etnički motiviranih suđenja'.