Komentirajući sastanak u Bruxellesu, Žarko Puhovski za tportal ističe da je Hrvatska djelomično uspjela u svojoj osnovnoj nakani da se zajednička odluka razvodni na način da se umjesto obveza prihvate očekivanja i preporuke. Podsjetimo, u većem broju točaka izbačena je riječ da se čelnici obvezuju na nešto, a umjesto početne formulacije o neprihvatljivom usmjeravanju izbjeglica prošlo je da 'politika usmjeravanja izbjeglica bez obavještavanja susjedne zemlje nije prihvatljiva'.

'Sadržaj je ostao, ali je razina obveze niža od one koju su oni izvorno htjeli postići i to je Hrvatskoj, koja je sada dobrim dijelom na udaru, odgovaralo. Međutim, Hrvatskoj ne odgovara to što je aktualna situacija poput igre glazbene stolice – nas pet obilazi četiri stolice i kad se kaže stop, netko ostane bez stolice. Tko će ostati s puno ljudi na svom teritoriju kad Njemačka kaže stop? To ne može nitko znati, osim ako ne postoje neke posebno dobre veze koje bi osigurale da se takva informacija dobije, recimo, 24 sata unaprijed', upozorava Puhovski.

Dogovoreno je i da se pripadnici Frontexa rasporede na granici Srbije i Hrvatske. Prema Puhovskom, to će smanjiti pritisak na hrvatsku policiju na istočnoj granici, ali će se situacija istodobno otežati na granici sa Slovenijom, gdje će službena Ljubljana temeljem bilateralnih dogovora postaviti dodatne europske policijske snage.

'Sve u svemu, situacija se bitno ne mijenja nego se nastavlja, a veoma je vjerojatno da to više ne može trajati dulje od tjedan ili 10 dana jer će kapaciteti kod nekoga puknuti', upozorava Puhovski dodajući da se to neće dogoditi direktno u Hrvatskoj, ali će ova država u to indirektno biti uključena.

Izbjeglice smjestiti u prazne turističke objekte

Grčka je na sastanku obećala da će do kraja godine stvoriti kapacitete za prihvat 30.000 ljudi, a kasnije još 20.000. Ostalih 50.000 mjesta trebalo bi osigurati u zemljama zapadnog Balkana, ali nije precizirano gdje. Puhovski očekuje da će taj broj vjerojatno dijeliti između Makedonije, Srbije i Hrvatske. 'Makedonija i Srbija nisu članice Unije, ali one se jako trse pokazati dobrim kandidatima za članstvo pa će one sigurno nešto uzeti, pogotovo ako budu nekakvi dobri novci obećani. Hrvatska će to pokušati izbjeći, barem prije izbora', predviđa.

Znatna financijska sredstva utrošit će se na potpore za najam i programe udomiteljskih obitelji kako bi Grčka, u suradnji s UNHCR-om, osigurala smještaj za dodatnih 20.000 ljudi. Puhovski napominje da Hrvatska raspolaže velikim i trenutačno praznim turističkim kapacitetima. 'Ne vidim zašto Hrvatska nije pokušala nešto na toj strani odigrati nego se priča o tome da izbjeglice plaše druge turiste, iako zasad još uvijek ne dolaze siromasi. S druge strane, mi smo te iste ljude kao turiste još lani ili preklani s veseljem primali u Hrvatskoj', napominje Puhovski. Hrvatska bi za njihov smještaj u turističkim objektima sada mogla dobiti novac od EU-a, a troškovi bi se svakako drukčije računali nego ako su ti ljudi u šatorima.

Takvo što izlišno je očekivati uoči izbora, 'ali živjet će se i nakon izbora, što političari ne znaju, ali mi ostali znamo', zaključuje Puhovski.

Ne impresionira ga to što Srbija, za razliku od Hrvatske, prima pohvale iz Europe, pa i od njemačke kancelarke Angele Merkel, zbog načina na koji se suočava s izbjegličkom krizom. 'Koliko ja znam, Srbiju ne bi trebalo posebno hvaliti; dapače, oni su, recimo, izbjeglicama naplaćivali prijevoz. Međutim, naš premijer je načinio veliku grešku, on je napadao Vučića na jedan potpuno nepristojan način, a istovremeno nije protiv njega iskoristio jedan jedini bitan argument, a to je da su u Srbiji naplaćivali taj prijevoz, a u Hrvatskoj nisu. To uopće nije došlo u javnost nego su došle njegove potpuno besmislene priče 'šaraj malo' itd.'

No jesu li pohvale Srbiji upućene i zbog toga što NATO i Rusija lome koplja nad Srbijom? 'Oni imaju mogućnost da, ako opet imamo Hladni rat, igraju malo na ovu nesvrstanu politiku', ocjenjuje Puhovski dodajući da se Europska unija mora udvarati Srbiji.

Slično misli i Vlatko Cvrtila. 'Sve što Europska unija poručuje Srbiji proces je tepanja, s obzirom na činjenicu da se puno polaže u proeuropsku orijentaciju sadašnjeg srpskog vodstva i Srbije u budućnosti – takve javne pohvale dolazit će češće nego packe koje će možda biti direktno upućene na zatvorenim sastancima i kroz neke druge diplomatske kanale', navodi Cvrtila za tportal ocjenjujući da premijeru Aleksandru Vučiću takve javne pohvale jako puno znače. Srbija je 'cijelu svoju priču oko izbjeglica prezentirala i promovirala kao neku vrstu herojstva i humanitarizma. To je javna priča u Srbiji, kao i to da se Srbija po tome razlikuje od drugih', uočava Cvrtila.

Zašto to nije javna priča i u Hrvatskoj?

'Nama se izbjeglička kriza događa u vrijeme izbora, kada teško možete očekivati da se politički akteri, a tu prije svega mislim na dvije velike stranke, mogu složiti oko bilo čega. Izazivači na izborima teško da će reći da je netko nešto dobro napravio', konstatira Cvrtila, kojemu je upitno i koliko su stvari uopće pod kontrolom. Zasad, naime, sve funkcionira dok protok ide s jedne do druge granice, uz nekakvu registraciju ljudi, pri čemu valja istaknuti velike napore i jasnu ulogu policije i svih ostalih uključenih struktura. 'Međutim, to neće vječno tako biti. Situacija se mijenja praktički iz dana u dan, postavlja se pitanje koliko smo spremni na neke druge stvari, pa i to da se u nekom trenutku mora na našem teritoriju zadržati više 10.000 ljudi', upozorava Cvrtila.

Što se tiče zaključaka briselskog sastanka, veliko je pitanje koliko su sve te točke provedive, a jedan od glavnih zaključaka je to da bi države trebale bolje komunicirati što bi moglo doprinijeti boljoj kontroli, odnosno upravljanju izbjegličkim valom. Cvrtila ističe da je i to veoma upitno s obzirom na to da nisu predviđene kazne za one koje ne budu bolje komunicirale iako bi upravo to trebalo biti temelj za potpuniju spoznaju o broju ljudi koji dolaze i načinima pripreme uključenih država.

Najviše izbjeglica primit će Srbija i Hrvatska?

Nadalje, predviđeno postavljanje dodatnih policijskih snaga na granici sa Slovenijom moglo bi stvoriti određene zastoje i čepove, baš kao što bi Frontex na granici Makedonije i Grčke mogao rezultirati time 'da se u jednom trenutku na jednoj točci nađe puno ljudi koji, kao što smo dosad vidjeli, bez ikakvih problema probijaju sve granične barijere'. Dakle, pitanje je koliko će to usporavanje, koje će biti posljedica potpunije registracije, pripomoći rješavanju problema koji su istaknuti na sastanku u Bruxellesu.

Na kraju, ostaje nepoznanica kako će se 50.000 izbjeglica raspodijeliti u državama zapadnog Balkana, pri čemu treba imati na umu izjavu Makedonije da ne može primiti više od 2.000 ljudi i slovenske vapaje da teško može bez opterećenja i problema primiti njih isto toliko u jednom danu. Po toj logici, daleko najviše izbjeglica primile bi Srbija i Hrvatska.

'To pitanje ostaje otvoreno. I dalje će svaka država pojedinačno morati ulagati velike napore kako bi se od vremena dolaska izbjeglica i migranata na njezin teritorij pa do njihova izlaska osiguravalo ono što se ističe i u izjavama, da to prije svega treba promatrati kao humanitarni problem i da treba osigurati sve uvjete, pogotovo u ovim nadolazećim zimskim vremenima, da se zaštiti zdravlje ljudi na toj ruti', napominje Cvrtila.

Ključ svega, zaključuje, vjerojatno leži u Turskoj i njezinoj implementaciji akcijskog plana s Europskom unijom, no dok ne prođu tamošnji izbori (1. studenog) teško se mogu očekivati veliki napori službene Ankare. Turska će, zaključuje Cvrtila, vjerojatno dobro ispregovarati svoju participaciju u smislu usporavanja, pa čak i zaustavljanja migrantskog vala - barem preko zime, dok se ne vidi kako bi se stvari mogle rješavati u nešto daljoj budućnosti.