Novi članovi Predsjedništva BiH su Denis Bećirović iz SDP-a iz reda Bošnjaka i Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika iz reda Srba, dok je Željko Komšić uspio izboriti još jedan, četvrti mandat u državnom vrhu kandidirajući se kao Hrvat.

Po dosad prebrojanim glasovima na skoro 85 posto biračkih mjesta Komšić je ponovo pobijedio kandidatkinju HDZ BiH Borjanu Krišto zahvaljujući glasovima koje je dobio u sredinama s bošnjačkom većinom.

Uvjerljiva pobjeda Bećirovića, koji je nad čelnikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem ostvario prednost veću od 15 posto, prilično iznenađenje jer se očekivala tijesna utrka, a Bećirović je dobio 100 tisuća glasova više od Izetbegovića.

"Posebno želim poručiti ljudima da moramo biti spremni jednako brinuti o svim ljudima. I o onima koji su glasali za nas, i o onima koji nisu glasali za nas. Ljudi trebaju biti jednaki u BiH", kazao je Bećirović u govoru nakon proglašenja pobjede.

Priznajući poraz već u prvim satima nakon zatvaranja birališta, Izetbegović je kazao kako naprosto nije imao izgleda u srazu s kandidatom iza kojega je stalo 11 oporbenih stranaka, ali je istaknuo kako se bez njegove stranke ipak neće moći formirati vlast.

Na sličan je način reagirao i čelnik HDZ BiH Dragan Čović kazavši kako će njegova stranka biti nezaobilazan faktor u uspostavi vlasti.

"Organizirali smo se tako, bez obzira hoće li netko nešto nametnuti, da se bez nas ne može uspostaviti vlast u Federaciji BiH. To znači da je hrvatski narod sebi osigurao legitimno predstavljanje, mogućnost da bira predsjednika Federacije pa time i izvršnu vlast na svim razinama", kazao je Čović.

SDA i HDZ BiH dominantni u parlamentu BiH, uz njih vjerojatno i SNSD

Njegove i Izetbegovićeve procjene potvrdili su i prvi rezultati izbora za zastupnike u Zastupničkom domu parlamenta BiH.

Iz podataka koje je u ponedjeljak objavilo Središnje izborno povjerenstvo (SIP) proistječe kako su SDA i HDZ BiH sa svojim partnerima dobili najviše glasova u toj utrci, jer je za njih glasalo oko 25 posto odnosno 20 posto birača.

Kod dosadašnje oporbe najbolje stoji SDP, s oko 13 posto glasova, a u toj stranci računaju na savez s Narodom i pravdom (NiP) i Našom strankom (NS), koje zajedno imaju potporu tek nešto više od 10 posto biračkog tijela. SDA se pak može osloniti na Komšićevu Demokratsku frontu (DF) s kojom je i ranije bila u koaliciji, a ovoga je puta dobila nešto više od sedam posto glasova i sigurno ulazi u državni parlament.

SDA i HDZ BiH tako se profiliraju kao najvjerojatniji partneri u novoj vladajućoj koaliciji na državnoj razini, a to otvara put i njihovoj suradnji na razini Federacije BiH.

HDZ i druge stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) dodatno su ojačani odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta da u izbornoj noći nametne izmjene izbornog zakona. Tim se izmjenama povećava sastav nacionalnih klubova u Domu naroda parlamenta Federacije BiH sa 17 na 23, a na 11 se povećava broj zastupnika iz svakog nacionalnog kluba koji čine kvalificiranu većinu potrebnu za predlaganje predsjednika i dopredsjednika entiteta odnosno cjelokupne izvršne vlasti.

Građanske i bošnjačke stranke nemaju gotovo nikakvih izgleda dosegnuti tu brojku sa svojim zastupnicima iz reda Hrvata pa HDZ-u ostaje zajamčen kontrolni paket u Domu naroda.

SDA i HDZ će kao partnera iz Republike Srpske vjerojatno ponovo imati Dodikov SNSD jer je ta stranka dobila više od 40 posto glasova u utrci za državni parlament, a tri oporbene liste predvođene Srpskom demokratskom strankom (SDS) i Partijom demokratskog progresa (PDP) zajedno imaju manje od 35 posto glasova.

Dodik je kazao kako i u parlamentu Republike Srpske očekuje da će zajedno s koalicijskim partnerima dobiti više od 60 posto mjesta pa računa na komotni nastavak svoje dugogodišnje vladavine.