Na biralištima na lokalnim izborima u nedjelju, 21. svibnja, birači će moći birati između više od 47 tisuća kandidata. Pokazuju to, među ostalim, statistike koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo uoči prvog kruga izbora
Na ovogodišnjim lokalnim izborima u utrci će biti ipak manje kandidata nego prije četiri godine. točnije, birači će ovog puta moći birati između 47.601 kandidata, dok ih se 2013. u izbornoj utrci natjecalo 56.588.
Najviše je kandidata, logično, u utrci za općinska i gradska vijeća, njih više od 35 tisuća, dok ih se najmanje, svega njih 23, natječe za zamjenike župana iz redova nacionalnih manjina.
Kada se pogleda broj kandidacijskih lista i kandidatura za izvršnu vlast u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, najviše ih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i to njih 433. Najmanje, njih 29, ima u Zagrebu.
vezane vijesti
Zagreb vodi po broju kandidatura
Međutim, u Zagrebu ima najviše kandidatura za župana, odnosno gradonačelnika koji ima status župana. U igri je čak osam kandidatura - aktualnog gradonačelnika Milana Bandića, HNS-ove Anke Mrak Taritaš, nezavisne Sandre Švaljek, HDZ-ova Drage Prgometa, nezavisne Brune Esih, Tomislava Tomaševića iz platforme Zagreb je naš!, Mostova Marka Sladoljeva i Ivana Lovrinovića iz Promijenimo Hrvatsku.
Druga po broju kandidatura za župana je Osječko-baranjska županija, na čijem čelu želi biti sedmero kandidata - HDZ-ov Ivan Anušić, Lidija Dujmović iz Živog zida, SDP-ov Domagoj Hajduković, Mostov Krunoslav Karalić, Luka Stanić iz stranke Desno, HDSSB-ov Karlo Šatvar te nezavisni, aktualni župan Vladimir Šišljagić.
Što se tiče gradova, najviše je gradonačelničkih kandidatura, njih 62, u 16 gradova Splitsko-dalmatinske županije, dok ih je najmanje, njih 10, u dva grada u Brodsko-posavskoj županiji.
Splitsko-dalmatinska županija rekorder je i po broju kandidatura za općinske načelnike. Čak 108 kandidata želi biti na čelu sveukupno 39 općina u toj županiji. Samo 12 kandidata natječe se, pak, za općinske načelnike u pet općina Požeško-slavonske županije.
Tko su najmlađi i najstariji kandidati?
Najmlađi kandidati na ovim izborima imaju netom navršenih 18 godina. Darko Hodak, rođen 4. svibnja 1999. godine, kandidat je stranke 'Biraj bolje' za osječko-baranjsku županijsku skupštinu, dok je Ivana Šošić, rođena 3. svibnja 1999., kandidatkinja koalicije HDU-HSU-HSLS za općinsko vijeće u Rugvici.
Najstariji kandidat ima 88 godina. Radi se o Duji Bonačiću, kandidatu HSU-a za Gradsko vijeće Grada Splita, koji je rođen 10. travnja 1929.
Najstarija kandidatkinja ima 87 godina. Anica Varga, rođena 12. srpnja 1929. godine, kandidatkinja je HSP AS-a za općinsko vijeće u Sibinju.
Nepoštivanje tzv. ženske kvote donosi kazne
Zakon je propisao da svaka od lista na izborima mora imati barem 40 posto podzastupljenog spola. To nisu ispunile čak 374 liste od njih 2.666.
Najviše onih koji nisu poštivali kvotu od 40 posto je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je i najveći broj ukupno prijavljenih lista. Zakonskih regula tamo se nije držalo 65 lista. Slova zakona najviše se držalo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gdje su među listama za županijske skupštine te gradska i općinska vijeća, sporne samo dvije liste.
U utrci za, primjerice, zagrebačku Gradsku skupštinu, 40 posto žena na listama nemaju BUZ, Nezavisna lista Brune Esih, Pokret za modernu Hrvatsku te Zagorska stranka.
No bilo je onih koji na svojim listama nisu imali 40 posto muškaraca. Taj problem imao je, primjerice, Most u Hvaru, Živi zid u Kninu, ali i stranka Milana Bandića u Ivanić Gradu.
Gotovo sve registrirane stranke u utrci
Prema podacima Ministarstva uprave od 24. travnja, u Registru političkih stranaka bilo je upisano njih 165. Čak 126 borit će se na lokalnim izborima. Neke, nedavno osnovane, zapravo su nezavisne liste koje nose ime svojih najpoznatijih kandidata, poput, primjerice, Damir Bajs Nezavisna lista, Duspara Mirko-Nezavisna lista, Nezavisna lista Sandre Švaljek ili Nezavisna lista Stipe Petrine.
U utrku ulazi i veliki broj pravaških, umirovljeničkih i 'seljačkih' stranaka. Pravaše će pokušati zadobiti čak šest stranaka - Autohtona-Hrvatska stranka prava (A-HSP), Hrvatska čista stranka prava (HČSP), Hrvatska stranka prava 1861., HSP, HSP AS te Ujedinjena stranka prava.
Razjedinjeni su i 'seljaci', a u borbu ide čak šest stranaka - HSS, HSS-Stjepan Radić, HSS Braće Radić, Nezavisni seljaci Hrvatske, Hrvatska demokratska seljačka stranka te Autohtona - Hrvatska seljačka stranka 1904.
Slična je situacija i s umirovljeničkim strankama gdje će na lokalne izbore - Blok umirovljenici zajedno (BUZ), Demokratska stranka umirovljenika, Hrvatska stranka umirovljenika (HSU), Istarska stranka umirovljenika, Splitska stranka umirovljenika, Stranka hrvatskih umirovljenika-Umirovljenici, Stranka umirovljenika, Umirovljenička demokratska unija, te Stranka međugeneracijske solidarnosti kojoj je na čelu bivši HSU-ovac Kažimir Varda.
