Izbore, desete po redu od uvođenja višestranačja i četvrte u neovisnoj Crnoj Gori, prati više od 2.607 promatrača, od toga oko 500 stranih.

Biračka mjesta bit će zatvorena u 20 sati, a prvi neslužbeni rezultati bit će objavljeni oko 21 sat.

Na svim dosadašnjim izborima uvjerljivu pobjedu je odnosila vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) aktualnog premijera Mila Đukanovića. Doduše s koalicijskim partnerima, uglavnom manjinskim strankama i Socijaldemokratskom partijom (SDP) Ranka Krivokapića, koja je nedavno izašla iz koalicije s DPS-om i podijelila se na dva bloka.

Na ovim izborima, međutim, situacija je sasvim drugačija i vjerojatno neizvjesna do samog kraja, prije svega zbog jake oporbe, za koju vlast tvrdi da se financira iz Moskve i novcem ruskih, srpskih i crnogorskih tajkuna.

Tako će, pored Đukanovićeva DPS-a, na izborima ključnu ulogu imati dva oporbena saveza, Demokratski front (DF) i koalicija Ključ.

Čelnici oporbe su sa svojih skupova slali populističke poruke da će se, ukoliko dođu na vlast, obračunati sa sadašnjom vlašću i Đukanovićem te da će 'vratiti tvornice radnicima', od novca uzetog od tajkuna podići plaće i mirovine, osloboditi građane plaćanja struje i vode, poduzeti 'svoj put' ka EU te organizirati referendum za prijem u NATO.

Analitičarima ostaje nejasno kako bi se ova dva krila oporbe eventualno ujedinila na zajedničkoj platformi kada imaju sasvim različita gledanja na dva bitna pitanja crnogorske vanjske politike, NATO i EU. U Demokratskom frontu su uglavnom prosrpske stranke, a u koaliciji Ključ pretežno građanske stranke, opredijeljene za euroatlantske integracije, ali smatraju da o svemu trebaju odlučiti građani na referendumu.

Prosrpska ili proruska oporba, kako nazivaju članice oporbenog Demokratskog fronta, ističe kako je Đukanović poslušnik Zapada i EU-a te da je zbog politikantskih i osobnih, korupcionaških razloga 'zaratio' s Rusijom, na štetu građana Crne Gore. Oni zamjeraju čelnicima EU-a to što previše vjeruju Đukanoviću o stanju u državi, za koje kažu da je sasvim drugačije od onoga kako ga on prikazuje.

Đukanoviću uz to svi zamjeraju na predugom vladanju Crnom Gorom (preko 27 godina), na višegodišnjoj korupciji i kriminalu u zemlji, na 'pljačkaškoj privatizaciji', osobnom bogaćenju i na formiranju kriminalnih skupina.

Đukanović na sve optužbe uzvraća činjenicama da je Crna Gora prošla put od nekada najnerazvijene jugoslavenske republike do skorog ulaska u NATO i EU te tvrdnjama da bi njegovi protivnici, po diktatu svojih mentora iz inozemstva, htjeli zemlju vratiti više desetljeća unazad. 'Na ovim izborima odlučuje se o očuvanju samostalnosti i euroatlantskoj perspektivi Crne Gore', kategoričan je Đukanović.

Nacionalističke tenzije i proširenje krize na regiju?

Procjene analitičara su da će Đukanovićev DPS teško ostvariti apsolutnu vlast u parlamentu te da će ovisiti o rezultatu manjinskih stranaka, kao i socijaldemokrata Ivana Brajovića i Pozitivne Crne Gore Darka Pajovića

No svi oni trebaju najprije prijeći izborni prag od tri posto. Po ocjeni analitičara, SDP, Socijaldemokrati Ivana Brajovića, Demokrati Alekse Bečića i Pozitivna Crna Gora Darka Pajovića mogli bi osvojiti najviše po dva mandata, dok su ostale stranke (Šešeljevi radikali, Alternativa Srpska stranka i druge) bez šansi pa će se glasovi njihovih birača preliti onima koji budu dobili najviše glasova.

Zastupnička mjesta manjinskih stranaka skoro da su zajamčena jer za njih vrijedi niži prag. Tako je skoro sasvim izvjesno da će Hrvatska građanska inicijativa (HGI) dobiti zastupničko mjesto, a Bošnjaci i Albanci najmanje po tri.

U slučaju poraza sadašnje koalicije analitičari očekuju potpun zaokret u vanjskoj politici države, što bi moglo prouzročiti nacionalističke tenzije te upozoravaju da bi to moglo izazvati unutrašnju nestabilnost i proširenje krize na regiju

Crna Gora je je do sada otvorila 24 poglavlja u pregovorima s EU-om, a dva privremeno zatvorila. Time je i najuspješnija u regiji, za što je dobila veliko priznanje iz Bruxellesa. U pristupanju NATO-u Crna Gora je još bliža i u tijeku je potpisivanje pristupnog protokola članica NATO-a. Do sada je osam zemalja članica ratificiralo protokol u nacionalnim parlamentima, a očekuje se da će početkom iduće godine taj proces biti završen.