Litvanski predsjednik u odlasku Gitanas Nauseda ponovno je izabran u nedjelju nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, prema djelomičnim službenim rezultatima, a njegova suparnica priznala je poraz.
Izborno povjerenstvo je navelo da je Nauseda dobio 76 posto glasova, nakon prebrojavanja preko 80 posto glasačkih listića. Njegova suparnica, premijerka Ingrida Šimonyte, rekla je da "čestita izabranom predsjedniku Litve".
Nauseda je objavio da je ponovno izabran, do čega dolazi nakon kampanje kojom su dominirali sigurnosni problemi u Europskoj uniji i članici NATO-a susjednoj Rusiji.
Glasački listići pokazali su da je Nauseda (60) osvojio otprilike tri četvrtine glasova, a slijedila ga je premijerka Ingrida Šimonyte (49), iz vladajuće stranke desnog centra, Domovinskog saveza.
vezane vijesti
Ako to potvrde konačni rezultati, Nausedina potpora u kandidaturi za drugi mandat bit će najveća u zemlji otkako se odvojila od Sovjetskog Saveza 1991.
Bivši viši ekonomist švedske bankarske grupe SEB, koji nije povezan ni s jednom strankom, Nauseda je pobijedio u prvom krugu izbora 12. svibnja s 44 posto glasova.
Baltička nacija od 2,8 milijuna ljudi vjeran je saveznik Ukrajine od ruske invazije 2022. Kao i druge zemlje u regiji, brine se da bi mogla biti sljedeća meta Moskve.
Nešto više od polovice Litavaca vjeruje da je ruski napad moguć ili čak vrlo vjerojatan, pokazala je anketa ELTA/Baltijos Tyrimai provedena između veljače i ožujka. Rusija je redovito odbacivala zabrinutosti da bi mogla napasti članicu NATO-a.
Nauseda je pred oduševljenim pristašama u glavnom gradu Vilniusu rekao da će nastaviti raditi na obrambenim sposobnostima zemlje.
"Neovisnost i sloboda Litve poput su krhke posude koju trebamo čuvati da se ne razbije", rekao je.
I Nauseda i Šimonyte podupiru povećanje potrošnje za obranu na najmanje 3 posto bruto domaćeg proizvoda Litve, s 2,75 posto planiranih za ovu godinu.
Ali Nauseda, koji je konzervativac, sukobio se sa Šimonyte oko drugih pitanja, uključujući pitanje o tome treba li pravno priznati istospolna građanska partnerstva, čemu se Nauseda protivi.
Predsjednik Litve ima poluizvršnu ulogu, koja uključuje vođenje oružanih snaga, predsjedanje vrhovnim tijelom za politiku obrane i nacionalne sigurnosti i predstavljanje zemlje na summitima EU-a i NATO-a.
Predsjednik zajedno s vladom određuje vanjsku i sigurnosnu politiku, može staviti veto na zakone i ima pravo glasa pri imenovanju ključnih dužnosnika poput sudaca, glavnog tužitelja, šefa obrane i čelnika središnje banke.
