Hrvatski sabor u petak je izmijenio Zakon o obnovi od potresa i time stvorio uvjete za jednostavniju i bržu obnovu Zagreba i okolnih županija te Banovine, odnosno za uklanjanje „uskih grla“ utvrđenih u dosadašnjoj obnovi
Za izmjene je glasovalo 76 zastupnika, 35 ih je bilo suzdržano, sedam protiv.
Slijedom tih izmjena, građani neće morati sufinancirati konstrukcijsku obnovu u 20 postotnom iznosu - u Zagrebu država preuzima 80 posto troška, a Grad 20 posto, dok će na Banovini, gdje je proglašena katastrofa, država u potpunosti financirati tu obnovu.
Više neće biti potrebno utvrđivati složene imovinsko-pravne odnose koji su do sada znatno kočili obnovu, a ukida se zabrana raspolaganja obnovljenom nekretninom, kao i obveza upisa založnoga prava na njoj.
Ubrzat će se postupci javne nabave i donijeti pravilnik kojim će se urediti pravila o nabavi robe, usluga i radova čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova.
Zakonskim izmjenama otvara se mogućnost gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa, te jednostavnije uklanjanje zgrada koje prijete sigurnosti građana.
Vlasnici, odnosno suvlasnici, oštećenih višestambenih i poslovnih zgrada, te obiteljskih kuća moći će sami u okviru konstrukcijske obnove rekonstruirati postojeće zgrade, sukladno zakonu kojim se uređuju prostorno uređenje i gradnja, uz pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove popravka.
Moći će i projektirati i izvoditi pojačanje konstrukcije zgrade koja je iznad razine iz Tehničkog propisa, odnosno cjelovitu obnovu, i ostvariti pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove popravka konstrukcije.
Svi zemljišnoknjižni postupci, koji se pokreću pred uredima za katastar, a odnose se na nekretnine stradale u potresu, smatraju se hitnima i imaju prvenstvo u rješavanju.
Oporba: Neka rješenja su dobra, neki problemi ostaju
Saborska oporba poručila je da izmjene donose određena poboljšanja, ali da u zakonu neki problemi i dalje ostaju.
Nastavlja se sukob Ministarstva graditeljstva i Fonda, Horvata i Vanđelića, što direktno usporava obnovu, kazao je Peđa Grbin (SDP).
Podignuli ste pragove za javnu nabavu i ukinuli financijsku obnovu javnih zgrada, to zvoni na uzbunu, poručio je i najavio da će SDP biti suzdržan kod glasovanja.
Suzdržani će biti i Hrvatski suverenisti da pokažu da se ne slažu s načinom na koji se probodi obnova, kazao je Miroslav Škoro.
I Sandra Benčić (ZLB) priznaje da izmijenjeni zakon ima dobrih rješenja, ali spornim drži što se onemogućuje lokalnim jedinicama da obnovu financiraju i kroz zaduživanje, što ne postoje mehanizmi poticajne samoobnove, a najveći rizik ostaje u području javne nabave.
Kud plovi ovaj brod?
Kuda plovi ovaj broj, upitala je vladajuće Marija Selak Raspudić (Most), spočitavajući im da im je trebala godina dana da smisle izmjene, a onda su na njih podnijeli čak sedam amandmana.
Štete od potresa procijenjene su na 128 milijardi kuna, a riješeno je samo tri posto zahtjeva za obnovom, navela je.
Nikola Mažar (HDZ) istaknuo je da izmjenama donose novine koje će omogućiti građanima i bržu i kvalitetniju i transparentnu obnovu. I oproba je priznala da su neka rješenja dobra, kazao je, pa napomenuo da je u javnoj nabavi ostavljena mogućnost žalbenog postupka, a donijet će se pravilnik s antikorupcijskim mjerama.
Sabor nije prihvatio zaključak Klub-a SDP-a, a kojim bi se obvezalo Vladu da svakih šest mjeseci izvijesti Sabor o učincima provedbe Zakona o obnovi od potresa.