Vladi Crne Gore izglasano je nepovjerenje u tamošnjem parlamentu. Glasala su 54 zastupnika, za nepovjerenje su bila 43, a protiv 11. Pad vlade podržali su zastupnici Abazaovićeve Ujedinjene reformske akcije (URA), te oporbenih Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, Socijaldemkrate (SD), Socijaldemokratske partije te manjinskih stranaka Bošnjaka i Albanaca
Glasanje o nepovjerenju Vladi obavljeno je javnim glasanjem, a zastupnici Demokratskog fronta (DF), Socijalističke narodne partije (SNP) i Pokreta za promjene (PzP) su napustili dvoranu kad je počelo glasanje. Nepovjerenje je izglasano na trećem izvanrednom zasjedanju. Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić tijekom rasprave izašao iz dvorane i nije prisustvovao sjednici, kao ni većina ministara. Sjednicu je, odmah nakon početka, napustio potpredsjednik Dritan Abazović.
Glasanju o nepovjerenju Vladi prisustovali su i ministrica javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić i ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, javljaju Vijesti.me. Inicijativu za nepovjerenje vladi pokrenula je Ujedinjena reformska akcija, aktualnog vicepremijera Dritana Abazovića, a podržale su je oporbene manjinske stranke Bošnjaka i Albanaca te Socijaldemokrati, Socijaldemokratska partija i dio Demokratske partije socijalista, crnogorskog predsjednika Mile Đukanovića.
vezane vijesti
Tijekom večerašnje rasprave, kojoj nije prisustvovao premijer, dok su u plenarnoj dvorani bila svega dva od njegovih 12 ministara, zastupnici URA i oporbe ponovili su stav da je Krivokapić svojim djelovanjem više puta u prethodnom periodu ugrozio i otežao suradnju između zakonodavne i izvršne vlasti, što je direktno proizvelo institucionalnu i političku krizu u zemlji. Također, Krivokapić je optužen da je njegovo djelovanje dovelo do usporavanja integracije Crne Gore u EU.
Zastupnici Demokrata i dijela Krivokapićeve koalicije ustvrdili su da je Abazovićeva URA uspostavila suradnju sa Đukanovićevim DPS-om te da se radi o izdaji volje birača na izborima u kolovozu 2020. godine kada su tri koalicije predvođene Krivokapićem, Abazovićem i Bečićem prvi put u 30 godina na izborima porazile DPS.
U Crnoj Gori narednih dana očekuje se formiranje manjinske vlade sastavljene od stručnjaka, čelnika URA i manjinskih stranaka, a podršku bi trebali dobiti od svih dosadašnjih oporbenih stranaka. Tijekom zasjedanja crnogorskog parlamenta bilo je pojačano prisustvo polciije, a provladinih prosvjeda, iako su bili najavljeni, nije bilo. Prethodno su premijer i predsjednik parlamenta pozvali pristaše da ostanu kod kuće ustvrdivši da imaju informacije o osjetljivoj sigurnosnoj situaciji.
Krivokapićeva vlada, prva bez Đukanovićevog DPS-a u novijoj povijesti zemlje, formirana je krajem prosinca 2020. godine i u njezinom sastavu su bili stručnjaci. Na njen sastav veliki utjecaj imala je Srpska pravoslavna crkva, pa je prvi korak nove vlade bila prilagodba zakona o slobodi vjeroispovijesti zahtjevima SPC-a. Do raskola između Krivokapića i njegovog jedinog potpredsjednika Abazovića došlo je početkom rujna prošle godine tijekom ustoličenja novog mitropolita SPC-a u Crnoj Gori Joanikija. Njegovu inauguraciju na Cetinju pokušavali su prosvjedima i blokadom ceste spriječiti pristalice Crnogorske pravoslavne crkve.
Nakon tog događaja, Krivokapić je pokušao smijeniti sve čelnike sigurnosnog sektora, počev od ministra unutarnjih poslova i šefa policije, koji su bili protiv inaugarije na Cetinju ukazujući na veliki sigurnosni rizik. Tome se usprotivio Abazović, u čijem portofolju su sve sigurnosne službe. Nakon toga Abazović je uspostavio suradnju s oporbenim manjinskim strankama, te je osigurao podršku oporbe za opoziv.
