Dopodne je u Francuskoj na birališta izašlo 26,3 posto birača u odnosu na 18,99 posto na posljednjim izborima 2022., objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova. Riječ je o najvećoj izlaznosti od 1981. godine. Ti podaci pokazuju golemi interes birača u vrijeme velike polariziranosti u francuskom društvu. U prvom krugu izbora najviše glasova dobio je antiimigracijski RN s trećinom osvojenih glasova, a druga je bila Nova narodna fronta (NFP). Analitičari obje grupacije proglašavaju ekstremnima, na desnom i lijevom spektru, što one odbacuju. Centristička koalicija predsjednika Emmanuela Macrona završila je treća.

Glasanje u manjim gradovima završava u 18 sati a u većim gradovima u 20 sati. Prve projekcije rezultata bit će objavljene u 20 sati. Iako je RN dobio trećinu glasova u prvom krugu, zbog specifičnosti francuskog izbornog sustava on nije presudan. Francuska je podijeljena u 577 izbornih jedinica i u svakoj se bira jedan zastupnik. Za ulazak u parlament u prvom krugu potrebna je apsolutna većina glasova. U suprotnom, svi kandidati koji osvoje više od 12.5 posto glasova ulaze u drugi.

U prvom krugu izabrano je samo 76 zastupnika, a u svim ostalim jedinicama trebali su se u drugom krugu voditi četveroboji, troboji ili dvoboji za pobjedu. Sustav, međutim, omogućuje strankama centra, ljevice i liberalima da se taktički dogovore i ostave u utrci samo onog kandidata koji ima najveće šanse da pobjedi kandidata RN-a, a ostale povuku i tako spriječe rasipanje glasova. Pošto su 'mainstream' stranke uspjele dogovoriti zajednički nastup protiv RN-a, ankete predviđaju da će broj zastupnika krajnje desnice biti manji od prvotno očekivanog.