Tim je upozorenjem stranka Zelena lista proširila listu od devet posljedica eventualnog usvajanja zakonskih prijedloga na koje je prethodno već ukazala nevladina organizacija Zelena akcija. 'Činjenica je da su oba zakonska prijedloga rađena u tajnosti i nisu bila dostupna široj javnosti prije 10. lipnja kad je njihov sadržaj objavljen na web stranicama Vlade i Sabora. Čemu služi rubrika na webu MZOPUG-a pod nazivom 'propisi u procesu donošenja' ako se tako važne, sveobuhvatne i opsežne zakonske promjene daju na uvid građanima, ali i samim zastupnicima koji o tome trebaju odlučivati, tek tri-četiri dana prije sjednice', upitali su iz Zelene liste u priopćenju koje potpisuje supredsjednica Vlasta Toth, ukazujući posebno na problem indulgencije, odnosno mogućnosti prekršitelja da se uz određenu naknadu iskupi za svoj prekršaj.

Iz te stranke upozoravaju kako se može pretpostaviti da će predložene zakonske izmjene biti usvojene najkasnije u ranu jesen, odnosno pred sam kraj sadašnje garniture vlasti, pa će 'usvajanje takvih prijedloga imati dugoročne efekte i posljedice za novoizabranu Vladu i njene državne organe'. 'Apeliramo na sve saborske zastupnike i zastupnice da poslušaju glas javnosti i struke koji su već izrazili mnoge prijepore o predloženim zakonskim promjenama, ali i da zaborave stranačke boje i barem jednom budu svjesni svoje odgovornosti za Hrvatsku i njene stanovnike', poručuju iz Zelene liste te najavljuju i kako će 'upoznati zelene parlamentarce EU-a o tome kakav pravni kaos u sustavu prostornog uređenja želi prouzročiti sadašnja Vlada na isteku svog mandata'.
Zelena akcija je prethodno već upozorila kako se radi o zakonskim izmjenama koje će imati 'dalekosežne posljedice na životni prostor svih građana Hrvatske'. Podsjetili su i kako su na predložena rješenja negodovale i Hrvatska komora arhitekata i Udruženje hrvatskih arhitekata, kao najviša strukovna udruženja na području prostornog uređenja i gradnje.

Zeleni su posljedice usvajanja predloženih izmjena definirali u devet točaka: nesagledive mogućnosti materijalne odgovornosti države za štetu, donošenje zakona sa svrhom punjenja proračuna, zanemarivanje socijalne komponente kao smjernice za legalizaciju građevina, narušavanje ustavnog prava na lokalnu i područnu samoupravu, otvaranje većeg prostora za spekulacije zemljištem, nagli prekid s politikom gospodarenja prostorom koja se je do sada provodila, stavljanje različitih gospodarskih subjekata u neravnopravan položaj na tržištu, stvaranje 'sivih zona' urbaniteta izuzetih iz demokratskog života zajednice te potkopavanje vladavine prava u državi.