Ministarstvo graditeljstva u javno je savjetovanje prije nekoliko dana uputilo Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (POS), a u Ministarstvu smatraju da će se tim prijedlogom omogućiti i raniji početak provedbe Nacionalnog plana stambene politike
Najveća je novost rast cijene kvadrata s maksimalnih 1792,50 eura, kako bi se uskladila s prosječnom prodajnom cijenom na tržištu u 2024. godini, na 1912 eura.
Povrat poreza
'Ovom izmjenom maksimalna vrijednost zemljišta, komunalne infrastrukture s priključcima i komunalnim doprinosom, kao i ostali troškovi (projektiranje, nadzor i dr.), ne mogu prijeći vrijednost 60 posto etalonske cijene građenja. Povećanjem maksimalne prodajne cijene stana, APN-u se omogućava teritorijalna cjenovna prilagodba s varijacijama cijena građenja', navodi se u obrazloženju.
Do sada je, navodi Ministarstvo, izgrađeno 9126 stanova u 296 objekata u 83 jedinice lokalne samouprave, a u ovom trenutku u fazi pripreme još su 732 stana u 18 gradova. No lani nije izgrađen nijedan POS-ov stan i upravo je to jedan od razloga zbog kojih se ide u izmjenu zakona.
Osim spomenutog, novost je to da mlađi od 45 godina imaju pravo na povrat poreza ovisno o površini stana ili kuće koju grade.
Uvjet za to je da do 1. siječnja 2025. nisu imali u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu nekretninu namijenjenu stanovanju (ne smije ju imati ni uža obitelj). Kupoprodajni ugovor za stan za koji se traži potpora mora biti također potpisan nakon 1. siječnja 2025 godine. Što se gradnje kuće tiče, važno je da je uporabna dozvola za nju postala pravomoćna opet nakon 1. siječnja 2025., a onda, kao i za stan, da su troškovi gradnje uredno dokumentirani i da je podmiren PDV te da je prijavljeno prebivalište.
Iako je prijedlog zakona tek nekoliko dana u savjetovanju, do jutros je stiglo preko 70 komentara građana, a upravo zadnje navedeno izazvalo je najveći broj komentara. Naime i oni koji su lani kupili stan te započeli s gradnjom kuće smatraju da bi trebali imati pravo na potporu.
Što na sve kažu građani
Tako Nikola Lacković smatra da potpora treba uključivati i kupoprodaje u 2024. godini zato što te prijelomne godine POS nije dogovorio nijedan projekt nove izgradnje, a također nije bilo APN-a kako bi se pomoglo mladima da riješe stambeno pitanje.
Krešimir Domazet mišljenja je da je određivanje 1. siječnja 2025. godine kao uvjeta za sklapanje kupoprodajnog ugovora i stjecanje uporabne dozvole nepravedno jer diskriminira generaciju mladih građana. 'Predlažem da se uključe svi građani koji ispunjavaju ostale uvjete, a prvu nekretninu kupili su od 1. siječnja 2024., ili završetka zadnjeg kruga APN-a, kako bi se osigurao ravnopravan pristup potporama za stjecanje ili gradnju prve stambene nekretnine. Nije pošteno da gotovo 10 godina mladi imaju pristup nekom programu i onda ostaviti tisuće mladih poreznih obveznika bez ikakvog poticaja', napisao je.
Sličnog razmišljanja je Marko Ćilimković te podsjeća da je posljednji krug APN-a bio u prvom tromjesečju 2023. godine, a novi model potpore stupa na snagu tek 2025., ostavljajući prazninu od gotovo godinu i pol bez ikakve pomoći države.
'Ovakva situacija dovodi do diskriminacije mladih koji su, bez mogućnosti čekanja, morali kupiti nekretninu tijekom 2024. godine. Kako bi se osigurao ravnopravan tretman, nužno je da zakon bude retroaktivno primjenjiv barem od 1. siječnja 2024. godine, a idealno od završetka posljednjeg javnog poziva za APN', smatra on.
Primjedbu je imao i na prilagodbu uvjeta vezanih uz kvadraturu nekretnine.
'Prema trenutnom prijedlogu, potpore se ne dodjeljuju za nekretnine koje premašuju 100 posto definirane kvadrature, što je prestrogo ograničenje jer ne uzima u obzir realne potrebe kupaca. Mnogi mladi koji kupuju nekretninu sada su samci, ali dugoročno planiraju osnivanje obitelji i životni prostor prilagođen budućim potrebama. Kako se nekretnine kupuju kao dugoročna investicija, nerijetko putem višedesetljetnih stambenih kredita, logično je da kupci žele osigurati adekvatan prostor za budućnost. Stoga predlažem da se u zakon uvede model po kojem bi se potpora isplaćivala u punom iznosu do definiranog limita kvadrature, uz proporcionalno umanjenje za dio koji taj limit premašuje, umjesto potpunog isključivanja iz sustava potpore', naveo je Ćilimković.
Primjedba Matka Bistrovića odnosi se na kvadraturu stana i mogućnost dobivanja potpore za nju.
'Ako samac kupi stan od 49 kvadratnih metara, dobiva poticaj, ali ako kupi stan od 51 kvadrata, nema pravo na povrat. Predlažem da dodjela povrata pola PDV-a bude fer i poštena, jer gotovo je nemoguće naći stan prema strogo definiranim kriterijima kvadrature, pogotovo ako planiraš proširenje obitelji. Ako je samac kupio stan od 57 kvadratnih metara, treba mu dati potporu za 50 kvadratnih metara, a ostatak od sedam kvadratnih metara plaća sam. Ako dvije osobe kupe stan od 74 kvadratna metra, treba dati potporu za 65 kvadratnih metara, a za ostatak ne itd.', napisao je Bistrović.
Zašto se zakonom potiče inflacija?
Darijan Vinter zaključio je da iz prijedloga zakona proizlazi da je prihvatljivo da npr. samac kupi stan površine 50 kvadratnih metara za 200 tisuća eura, ali nije prihvatljivo da za isti iznos kupi 80 ili 100 kvadratnih metara.
'Koja je pozadinska logika takvog promišljanja? Na koji način takve odredbe pridonose obuzdavanju inflacije i reguliranju napuhanih cijena u građevinskom sektoru? Na koji način takve odredbe pridonose demografskoj politici i dugoročnom planiranju obitelji i samim time kupnji stanova veće površine od trenutnih potreba? Zašto se financira i potiče inflacija umjesto da se upravo onemogući financiranje troškova koji nadilaze prosječne cijene i samim time pošalje poruka tržištu', istaknuo je Vinter.
Ivan Troskot pak smatra da bi zakon trebalo proširiti na osobe, tj. obitelji koje kupuju svoju drugu nekretninu radi povećanja članova, a trenutno žive u premalom stanu.
'Trenutno kao četveročlana obitelj (dvoje roditelja i dvoje djece) živimo u stanu od 42 kvadratna metra i ove godine kupujemo veći stan od 72 kvadratna metra. Po trenutnom prijedlogu zakona, izgleda da nemamo pravo ni na kakvu potporu jer nam je to druga nekretnina. Molim da u ovom zakonu predvidite ljude koji kupuju svoju veću glavnu stambenu nekretninu', naveo je Troskot.
Problema je, kao što je vidljivo, puno jer je stambena politika godinama bila na marginama i takva da je dijelom i sama generirala rast cijena nekretnina. Jer umjesto da je povećala svoj fond stanova za najam i prodaju, država je 'gurala' ljude u kreditna zaduženja. A to da ne postoji stambena politika za one iznad 45. godine života priča je za sebe.