Saveznici, uključujući SAD, UK i EU, pozvali su na privremeni prekid vatre u Libanonu nakon eskalacije borbi između Izraela i Hezbolaha. Blok od 12 članica predložio je trenutnu 21-dnevnu stanku u borbama 'kako bi se stvorio prostor za diplomaciju i postizanje diplomatskog rješenja' te prekid vatre u Gazi, piše BBC.

U zajedničkom priopćenju rekli su da su neprijateljstva 'nepodnošljiva' i da predstavljaju 'neprihvatljiv rizik od šire regionalne eskalacije' koja nije u interesu ni naroda Izraela ni Libanona.

Kopnena invazija neizbježna?

Priopćenje je objavljeno nakon što je zapovjednik izraelske vojske rekao vojnicima u srijedu da bi opsežni zračni napadi u Libanonu usmjereni na Hezbolah mogli utrti put za njihov 'ulazak na neprijateljski teritorij'. Izjave general-pukovnika Herzija Halevija dosad su najjasniji pokazatelj visokog vojnog zapovjednika da bi kopnena invazija na Libanon mogla biti neizbježna.

Zajedničku izjavu potpisali su SAD, Australija, Kanada, Europska unija, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Velika Britanija i Katar. Priopćenje je uslijedilo nakon sastanka svjetskih čelnika na Općoj skupštini UN-a u New Yorku.

U odvojenoj zajedničkoj izjavi američkog predsjednika Joea Bidena i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona stoji da je vrijeme za dogovor 'koji osigurava sigurnost i zaštitu kako bi se civilima omogućio povratak svojim domovima'. Trenutačna neprijateljstva prijete 'mnogo širim sukobom i štetom za civile', dodali su.

'Stoga smo posljednjih dana radili na zajedničkom pozivu na privremeni prekid vatre kako bismo diplomaciji dali priliku za uspjeh i izbjegli daljnje eskalacije preko granice.'

Predsjednik Biden kratko se obratio novinarima u Bijeloj kući u srijedu navečer, rekavši da postoji 'značajna potpora iz Europe, kao i arapskih naroda... važno je da se rat ne proširi'.

Ni Izrael ni Libanon ne prihvaćaju prijedlog za prekid vatre

Visoki dužnosnik administracije rekao je za BBC da ni Izrael ni Libanon nisu prihvatili prijedlog - iako je SAD u kontaktu s obje vlade. Službeni odgovori očekuju se u roku od nekoliko sati.

Dužnosnik je rekao da bi 21-dnevna stanka u borbama bila 'održiva faza' koja bi omogućila daljnje pregovore za postizanje 'kompleksnog sporazuma'. Dodali su da SAD pregovara s libanonskom vladom, a ne s Hezbolahom. Uloga libanonske vlade bila bi uključiti se u razgovore s 'nedržavnim akterima'.

'Nastaje pakao'

Ranije u New Yorku glavni tajnik UN-a António Guterres pozvao je na trenutačni prekid vatre, rekavši da 'nastaje pakao'. Libanonski premijer Najib Mikati izjavio je da se njegova zemlja 'suočava s očiglednim kršenjem našeg suvereniteta i ljudskih prava brutalnim postupcima izraelskog neprijatelja'.

Dodao je da se nada ozbiljnom rješenju kojim bi se izvršio pritisak na Izrael da postigne trenutačni prekid vatre na svim frontama. Na pitanje Reutersa može li se uskoro postići prekid vatre, odgovorio je: 'Nadam se.'

'Izrael će upotrijebiti sva sredstva'

Izraelski izaslanik u UN-u, Danny Danon, zahvalio je na diplomatskim naporima da se izbjegne eskalacija, ali je naglasio da će Izrael 'upotrijebiti sva sredstva koja su mu na raspolaganju, u skladu s međunarodnim pravom, za postizanje svojih ciljeva'. Rekao je da Izrael 'ne traži sveobuhvatan rat' i da je 'jasno' izrazio svoju želju za mirom.

Danon je dodao da će izraelski premijer Benjamin Netanyahu stići u New York u četvrtak, imati bilateralne sastanke kasnije tog dana i govoriti na Generalnoj skupštini sljedećeg jutra.

U Libanonu ubijeno više od 600 ljudi

Prema izvještajima, više od 600 ljudi ubijeno je diljem Libanona od ponedjeljka, kada je Izrael započeo intenzivnu zračnu kampanju kako bi uništio infrastrukturu koju je, prema tvrdnjama, izgradio Hezbolah otkako su posljednji put ratovali 2006. godine.

Još 90.000 ljudi u Libanonu je raseljeno, pridružujući se 110.000 onih koji su napustili domove prije eskalacije, prema podacima UN-a. Gotovo 40.000 ljudi živi u skloništima diljem zemlje.

Raseljeno 70.000 ljudi u sjevernom Izraelu

Gotovo godinu dana prekograničnih borbi izazvanih ratom u Gazi također je raselilo oko 70.000 ljudi u sjevernom Izraelu, čiji siguran povratak izraelska vlada i vojska nastoje osigurati.

Hezbolah tvrdi da napada Izrael u znak podrške svom palestinskom savezniku Hamasu i da neće stati dok ne dođe do prekida vatre u Gazi. Obje skupine podržava Iran, a Izrael, UK i druge zemlje zabranjuju ih kao terorističke organizacije.

Iz Hezbolaha izjavljuju da su gađali sjedište izraelske obavještajne agencije Mossad projektilom ispaljenim prema Tel Avivu, što je prvi put da su ciljali gusto naseljeno područje. Projektil je presrela protuzračna obrana i nije bilo izvješća o šteti ili žrtvama. Hezbolah je također ispalio desetke raketa na sjeverni Izrael, ranivši dvoje ljudi.

Neviđen val napada na Hezbolah

Libanonski ministar zdravstva Firas Abiad izjavio je da je u napadima ubijena najmanje 51 osoba, a ranjene su 223, ne navodeći koliko je među njima civila ili boraca.

Prošlog tjedna ubijeno je 39 ljudi, a tisuće su ranjene kada su eksplodirali uređaji za komunikaciju koje koriste pripadnici Hezbolaha. Općenito se vjeruje da je Izrael odgovoran za te napade.

Zatim je izraelski zračni napad u petak na uporište skupine u Dahiehu, u južnom predgrađu Bejruta, gotovo uništio zapovjedni lanac njihove glavne borbene jedinice Radvan. Grupa je potvrdila da je jedan od njihovih najviših vojnih vođa, Ibrahim Akil, među 55 ubijenih.