'Neažurnost sudova, iako najveći problem za građane, samo je jedan vid i posljedica ukupno lošeg stanja u pravosuđu. Takvom stanju uzrok je nedvojbeno i u opće poznatoj činjenici da se politička vlast nikada nije odrekla prekomjernog i diobi vlasti neprimjerenog utjecaja na pravosuđe. To se najočitije manifestiralo kroz kadroviranje, odnosno imenovanje i i napredovanje sudaca, predsjednika sudova, ali i članova Državnog sudbenog vijeća. Suci imenovani po političkim kriterijima podobnosti ili pripadnosti interesnim grupama umjesto po kriterijima stručnosti, sposobnosti i neovisnosti uzrok su i padu kvalitete sudovanja, a još više padu ugleda sudačke profesije i povjerenja u sudstvo uopće. Oni su i danas brana potrebnim promjenama pri čemu su im i u prošlosti obilato pomagali oni politički i pravosudni dužnosnici koji su, negirajući težinu stanja i problema, odgovorni za višegodišnje odgađanje provođenja reformskih promjena. Nažalost, ni većina stručnih, sposobnih i neovisnih sudaca nije učinila dovoljno da se unutar sustava izbori za promjene kako pri imenovanju i napredovanju sudaca tako i u stvaranju uvjeta i mehanizama da se iz sustava uklone suci koji ne ispunjavaju potrebne standarde ažurnosti, kvalitete i nepristranost', napisao je pučki pravobranitelj Jurica Malčić u zaključnom dijelu svog izvještaja za 2010. godinu.

Upravo je taj dio zasmetao članovima Odbora za pravosuđa iz redova vladajuće većine, zbog čega su Malčićev izvještaj četvrtu godinu zaredom samo primili na znanje. 'Radi se o nizu politički paušalnih ocjena koje nemaju potkrepu. Da mi prihvatimo ovakav izvještaj, onda bismo se složili s tim ocjenama pučkog pravobranitelja. Ja predlažem da izvještaj primimo na znanje jer bismo njegovim prihvaćanjem oblatili dvije tisuće sudaca u ovoj zemlji', kazala je predsjednica Odbora za pravosuđe HDZ-ova Ana Lovrin

Lovrin se zapitala bi li se, sudeći prema ocjeni pučkog pravobranitelja, suci sad trebali prepoznati kao sposobni ili kao oni koji su politički izabrani. 'Ovo su teške paušalne ocjene', kazala je Lovrin

S njom su se složili i njezini stranački kolege Ljubica Lukačić i Josip Salapić, koji je Malčićeve ocjene nazvao 'demotivirajućima za građane Hrvatske, pogotovo kada je ona pred zaključenjem Poglavlja 23.'

'Da je tako kako vi govorite, naša zemlja ne bi bila kandidat za 28. članicu EU-a', kazao je Salapić.

Ocjene pučkog pravobranitelja pomalo su zasmetale i vanjskog člana odbora, pravnog stručnjaka Željka Horvatića, koji se 'nije mogao oteti dojmu da se izvjesnoj mjeri Malčić prepustio funkciji koja nije usuglašena s ustavnopravnom i zakonskom ulogom pučkog pravobranitelja', odnosno da je u svom zaključnom dijelu izvještaja Malčić na neki način i prekoračio svoje ovlasti.

Međutim, prozivanja vladajućih Malčića, čini se, uopće nisu uznemirila. 'Od 1995. do danas u Državno sudbeno vijeće bilo je niz imenovanja po političkim kriterijima. Ja sam nekoć bio ustavni sudac i tada smo na Ustavnom sudu ukinuli 40-ak takvih imenovanja. Nitko ovdje ne želi blatiti suce, ali je činjenica da su se neki birali po političkim i političko-interesnim kriterijima', kazao je pučki pravobranitelj Malčić, dodavši da je jasno da se radi o manjem broju sudaca.

Iako su mu pojedini članovi odbora sugerirali da bi prihvatili izvještaj kada bi svoje zaključke malo drukčije formulirao, Malčić je samo kratko odgovorio: 'Ne dolazi u obzir da ja išta mijenjam. Izvještaj je na web stranici već mjesec dana i ne pada mi na pamet išta mijenjati.'

Na optužbe da su mu ocjene paušalne i da se radi o politikantstvu, Malčić je kazao da je neke stvari spominjao i ponavljao ranijih godina jer smatra da su one važne. 'Ja to nisam isisao iz prsta. Ja podnosim izvještaje već šest godina', zaključio je Malčić