Jadrolinija, brodar u vlasništvu države, raspisao je natječaj težak 520 tisuća kuna (bez PDV-a) za nabavku dvaju motora od 600 konjskih snaga za trajekte 'Pelješčanka' i 'Lošinjanka'. Riječ o tzv. škovacerama, koje su među najstarijim trajektima u Jadrolinijinoj floti, a raspisana nabava svjedoči da ih se unatoč Strategiji razvoja državnog brodara (2015. – 2027.) ne planira tek tako riješiti
Naime, prioriteti iz spomenute Strategije su obnova flote za međunarodne linije, zamjena najstarijih brodova u floti, izgradnja brodova za udaljene otoke i obnova katamaranske flote.
Prema njoj plan je bio u obnovu flote do 2027. godine investirati 281 milijuna eura te nabaviti ukupno 26 novih brodova, od čega bi 23 bile novogradnje.
Uz nabavku novih brodova postupno se planirao otpis 32 broda, čime bi se ukupna flota najvećeg domaćeg putničkog brodara smanjila sa sadašnjih 50 na 44 broda, ali bi se povećao ukupan kapacitet flote – s 28.020 na 31.377 putnika, odnosno s 3924 na 4710 vozila. Ali to je bila Strategija stare uprave kompanije, a nova koja je došla u jesen prošle godine najavila je 'temeljnu i stručnu analizu' iste.
vezane vijesti
Lošinjanka i Pelješčanka dio su najslavnije serije od četiri trajekta, uz njih još su tu Šoltanka i Krčanka, koji su od 1969. do 1971. građeni u riječkoj Kraljevici. Riječ je o plovilima s malim salonom i komandnim mostom, platformom za 30 automobila i dvjesto putnika. Zbog svog izgleda lokalno stanovništvo ih je prozvalo škovacerama odnosno mišaflima.
Kada su izgrađene povezivale su otoke splitskog i kvarnerskog područja s kopnom. Na njihovim 'plećima' razvijen je 'zimmer frei' na otocima, a nakon omasovljenja turizma iz većih lučkih gradova prebačene su na kraće linije.
Pelješčanka tako godinama prevozi na relaciji Makarska – Sumartin, iako zbog malog kapaciteta sve češće postaje usko grlo u gradskoj luci, dok je Lošinjaka angažirana na relaciji Šibenik – Zlarin – Kaprije – Žirje. Šoltanka za koju se motor sada ne nabavlja plovi od Splita do Drvenika Velog, a Krčanka je prije pet godina povučena iz plovidbe i prenamijenjena u plutajuće skladište.
No, unatoč tome što će uskoro imati pet desetljeća plovidbe iza sebe Pelješčanka i Lošinjanka, premda među najstarijim trajektima u floti, tu je još i Lastovo sagrađeno 1969. godine, nisu i najstarija Jadrolinija plovila čija je prosječna starost danas iznosi 26 godina.
Titulu staraca drže klasični putnički brodovi Tijat, Premuda i Postira građeni u periodu od 1955. do 1963. godine koji su prema spomenutoj strategiji prvi trebali biti zamijenjeni, ali još nisu.
