O okolnostima i posljedicama otmice Tomislava Salopeka razgovarali smo sa sociologom i politologom Tarikom Kulenovićem koji je doktorirao na političkom islamu
'Otmica Tomislava Salopeka označava da nas se sve jače percipira kao dio Zapada i članicu NATO-a, htjeli mi pristati na to svrstavanje ili ne', kaže Tarik Kulenović u razgovoru za tportal, naglašavajući da je taj događaj prije svega tužan kada se gleda ljudska dimenzija.
'Taj čovjek je u Egipat išao raditi, a u njegovu poslu nema nikakvih ideoloških motiva, može se čak konstatirati da je stradao kao neka kolateralna žrtva', kaže Kulenović kojeg ovaj događaj podsjeća na ubojstvo 12 radnika Hidroelektre 1993. u Alžiru, kada su radikalni islamisti pobili ljude koji nisu ni za što bili krivi, samo su u tu zemlju došli raditi i zaraditi kruh za svoje obitelji, a među njima je bilo i onih koji su porijeklom iz BiH.
'S ISIL-om je teško pregovarati jer ta organizacija ima ideološki motiv, ona ima misiju i s njom ne može biti dogovora', kaže Kulenović, podsjećajući kako još uvijek nije jasno radi li se u ovom slučaju o ISIL-u sa Sinaja, kako su se otmičari deklarirali. Naglašava da se i u ovom slučaju dokazuje da su radikalni islamisti vješti u korištenju novih medija, koje se prvenstveno smatralo stvarima sa Zapada.
'Njihovo korištenje globalnih medija pokazuje u kolikoj mjeri se vodi rat na globalnoj razini. Iako izgledaju kao luđaci, u tom ludilu svakako ima sistema', navodi.
Na pitanje kako stati ISIL-u na kraj, Kulenović odgovara: 'Ili silom ili radom. Muslimanska braća su stekla tako veliku popularnost u Egiptu u vrijeme Mubaraka i ranije zato što su pomagala sirotinji na margini društva'.
Slična stvar odvijala se i u Afganistanu s Al Kaidom, a potom i s ISIL-om u zemljama u kojima se ta organizacija rasprostranila.
Oni sirotinji daju kruha i navode da je brane i to je ljudima koji žive u neopisivo teškim uvjetima dovoljno', ocjenjuje.
'Islamski radikalizam jako se proširio i u zapadnoj Europi, u bivšim kolonijalnim metropolama i to među pripadnicima treće generacije imigranata, onih koji više nisu imali nikakvih dodirnih točaka sa zemljama iz kojih su njihovi preci došli, a koji sada kao generacijsku stvar prihvaćaju odlazak u drugi kraj svijeta gdje se vodi igra s visokim ulozima – na život ili smrt', navodi Kulenović.
Kolika je opasnost za Hrvatsku? Službena islamska zajednica najbolji je štit od radikalizma i u Hrvatskoj i u BiH, naglašava. Pripadnici domaćeg islama ne prihvaćaju utjecaje i tumačenja islama koji bi dolazili sa strane, tvrdi te dodaje da su muslimani u Hrvatskoj cijenjeni članovi zajednice i to se kroz povijest stalno pokazivalo. Postojanje domaćeg islama dobro je za cijelu Hrvatsku, naglašava.
Na pitanje mogu li se događaji poput tragične sudbine Tomislava Salopeka loše odraziti na položaj muslimana u Hrvatskoj, Kulenović kaže da to ne očekuje, ali, upozorava, 'uvijek ima usijanih glava'.
'Dovoljna je jedna trula jabuka da pokvari cijeli sanduk odličnih jabuka', zaključuje.