Jake hrvatske pomorske snage u pohodu na Francusku

Hrvatska je posebni gost prestižne nautičke manifestacije 'Tjedan zaljeva Morbihan', koja se svake dvije godine u svibnju održava u francuskoj pokrajini Bretagni, i ove godine predstavlja se pomorska tradicija iz Dalmacije, Kvarnera i Istre. Pozvane su sve udruge koje njeguju tradiciju pomorstva i drvene brodogradnje pa će biti predstavljeno ukupno 14 tradicijskih plovila

Na toj smotri i festivalu predstavljaju se brojna plovila i jedrenjaci iz cijele Europe, pa su tako 2013. u zaljevu bili brodovi i posade iz deset zemalja i više od pet tisuća pomoraca. U predstavljanju Hrvatske, najzastupljeniji će biti pomorci i brodograditelji iz Dalmacije s nizom tradicionalnih gajeta i leuta, s falkušom, kondurom, neretvanskom lađom i trupom te sa batanom iz Kvarnera. Poziv francuskog organizatora široko otvara vrata maritimnoj, kulturnoj i turističkoj suradnji dviju zemalja, članica Europske unije.

U okviru manifestacije, predviđen je i niz popratnih događanja kojima će se predstaviti hrvatska pomorska, kulturna, folklorna i gastronomska tradicija, otkrio nam je Plamenko Bavčević, predsjednik CRONAVES-a, Udruge za promicanje hrvatske maritimne baštine.

Ukupno 14 drvenih brodova će 7. svibnja biti na okupu u marini Kaštela gdje će uz pomoć vlasnika marine Joška Berketa organizirati vađenje i ukrcaj plovila na šlepere. Odatle će brodovi krenuti na dug put u Francusku. Bavčević u prvi plan ističe tri broda. 'Treba izdvojiti posebno tri broda na kojima će članovi posade biti studenti tri pomorska fakulteta i učilišta na našoj obali. Studenti splitskog Pomorskog fakulteta će biti na dalmatinskoj gajeti, studenti iz Zadra će ploviti na povijesnom brodu tipa kondura, a studenti iz Rijeke će biti članovi posade istarske batane', rekao nam je Bavčević.

Naše pomorsko blago

U Francusku idu čak četiri gajete, dvije iz Betine na Murteru i po jedna iz Vrboske i Jelse na Hvaru. Od četiri leuta, čak su tri izgrađena u brodogradilištima u Korčuli. Zanimljiva je istarska batana, neretvanska lađa i neretvanska trupa, tri broda koji tipološki više podsjećaju na arhaičnu konduru. Osim treće falkuše, pažnju će izazvati i leut Borac koji je u Korčuli 1945. izgradio legendarni brodograditelj Vicko Sessa. Prof. Roko Markovina taj je predivni leut 2012. obnovio sa studentima brodogradnje u Splitu. Pažnju će izazvati i gajeta najboljih maritimnih sposobnosti Mala Matulića koja redovito pobjeđuje na regatama. Izgrađena je 1970. u Betini, a obnovio je 2005. najpoznatiji dalmatinski kalafat i restaurator drvenih brodova, nedavno preminuli Ćiro Burtina iz Betine.

Osim ta tri broda, Bavčević nam je naglasio da će u Francuskoj bit i treća viška falkuša. Podsjetimo da je falkuša jedinstven drveni brod i ribari iz Komiže su taj brod obnovili 1998. za svjetsku izložbu u Lisabonu. Kao rezultat te inicijative, Komižani su obnovili još jednu veliku tradiciju, Rotu Palagruzonu, najstariju povijesnu regatu u Europi. Falkuša je već četiri puta bila na prestižnoj smotri tradicijskih plovila u Brestu u Francuskoj.

Zanimljivo je plovilo i dobro poznata starohrvatska kondura iz kraljevskog grada Nina. Originalna kondura koja se danas nalazi u gradskom muzeju otkrivena je u mulju ninske luke 1966., a izvađena 1974. godine. Prema njoj je izgrađena njezina replika koja sada ide i u Francusku.

No glavni su brodovi naše tradicije leut i gajeta. Gajeta je izvorni proizvod brodograditelja iz Betine na otoku Murteru, gradića koji je bio i još uvijek jest centar tradicije drvene brodogradnje u Dalmaciji. Na uglednoj smotri pohvalit ćemo se i latinskim idrom kojim će naši pomorci tjedan dana jedriti u zaljevu Morbihan tijekom sedmodnevnog programa u 16 luka.

Betinska gajeta

Betinska gajeta najvažniji je drveni brod u Dalmaciji i njezin razvoj se može pratiti najmanje dva i pol stoljeća unatrag do 1745. kada se iz Korčule u Betinu doselio prvi kalafat Paško Filipi i osnovao brodogradilište. Betinska gajeta poseban je tip radnog robusnog broda duljine od pet do osam metara i širine dva do 2,6 metara. To je bio obiteljski brod, prvenstveno težačke i teretne namjene, prilagođen načinu plovidbe, života i rada u Srednjoj Dalmaciji. Betina je bila i sada je centar drvene brodogradnje. Zabilježeno je da je primjerice 1926. ondje radilo jedno veliko i devet malih brodogradilišta, više nego na ostatku jadranske obale.