'Nakon Drugoga svjetskog rata mnogi Hrvati su upravo u Argentini tražili i našli prostor slobode u kojemu su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskoga naroda i domovine', kazala je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović za svoga posjeta glavnom gradu Argentine, Buenos Airesu.

Izjava predsjednice u trenu je postala predmetom ismijavanja na društvenim mrežama pa su mnogi primijetili kako su 'prostor slobode' i 'svjedočenje domoljublja' imali Ante Pavelić, Dinko Šakić, Branko Benzon, Ivo Rojnica, ali i brojni drugi članovi ustaške emigracije.

Povjesničar Tvrtko Jakovina smatra da je riječ o skandaloznoj izjavi predsjednice.

'Predlažem da u ambasadama SAD-a i Njemačke pregledaju njene izjave jer nam one kvare odnose s tim dvjema zemljama i mnogim drugima', smatra Jakovina.  

>>> 'Hrvati u Argentini dijelili su sudbinu svoga naroda i za bivšeg jugoslavenskog komunističkog režima'

Podsjetio je da u Argentini postoje 'stara' i 'nova' emigracija. Stara je došla ondje na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i prije Drugog svjetskog rata jer je Argentina tada imala svoj najveći gospodarski uspon.

'Velik broj ljudi tamo je završio jer u to vrijeme, kada ste sjedali na brod, bilo je svejedno hoćete li završiti u Buenos Airesu ili New Yorku. Dio Hrvata, uključujući doktora Oscara Ivanissevicha, koji je liječio Evitu Peron, svoje su domoljublje tamo propagirali još u doba Austro-Ugarske, pa onda i u vrijeme Kraljevine SHS', napomenuo je Jakovina.

Dodao je da su oni koji su pobjegli nakon Drugog svjetskog rata tzv. štakorskom linijom, poput Ante Pavelića ili Adolfa Eichmanna iz Njemačke, bili ustaški zločinci.

'Zbog njih je SAD poslao u tadašnju Jugoslaviju Johna Moorsa Cabota, koji je bio njihov ambasador u Buenos Airesu, a u prvoj polovici 1947. godine postao je otpravnik poslova američke ambasade u Jugoslaviji da između ostalog prati štakorsku liniju i prebacivanje zločinaca iz Italije u Argentinu.

'Argentina je tada, ako predsjednica misli da je tamo cvalo cvijeće, bila vojna diktatura generala Juana Perona i nije bilo demokracije, ali je bilo puno sličnosti s Mussolinijevom Italijom, u kojoj je Peron bio vojni ataše. Peronu je Italija bila inspiracija. Konačno, Argentina je tek u ožujku 1945. objavila rat Njemačkoj.

>>> Grabar Kitarović se sastala s argentinskim kolegom i poklonila mu nogometni dres

Kako je Argentina bijela, a Brazil, koji je već bio u ratu s Njemačkom, crn, Peron je svojoj supruzi Eviti jednom prilikom rekao: 'Pogledaj samo koliko je crnih koji se ukrcavaju na ratne brodove te idu prema Europi i Italiji.'

To je kontekst. Oni koji su bježali, odnosno velik broj ustaša i njihovih pobočnika, došli su u Argentinu, zemlju koja nije imala demokratsku vlast. Iako se spominje brojka od 35 tisuća ljudi koji su tada došli u Argentinu, ne bih spekulirao njome jer je pouzdano ne znam', naveo je Jakovina, još jednom ponovivši da je predsjedničina izjava skandalozna i da, ukoliko ne vjeruje domaćim povjesničarima, traži podatke od inozemnih stručnjaka iz SAD-a i Njemačke.