Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković podsjetio je u utorak da je prije 30 godina, 22. prosinca 1990. Sabor donio „Božićni Ustav“ te iskreno zahvalio prvom hrvatskom predsjedniku, svim tvorcima Ustava i svim zastupnicima prvog saborskog saziva koji su Ustav izglasovali
„Imali su odgovornu povijesnu ulogu te stoga nikada neće biti zaboravljeni“, poručio je Jandroković u svojoj izjavi u povodu 30. obljetnice donošenja prvog Ustava RH.
Donošenjem Ustava, kao najvišeg političko-pravnog akta i temeljnog konstitutivnog državnog dokumenta, uspostavljen je politički i pravni poredak države, ističe Jandroković i naglašava kako je time Hrvatska vraćena u krug suverenih europskih demokratskih država, gdje je civilizacijski i povijesno pripadala.
„Ustavom se Hrvatska utemeljuje kao jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna država s neotuđivim i neprenosivim suverenitetom. A sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav određene su kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske“, ističe predsjednik Sabora.
Mjeseci rada na Ustavu
Samom proglašenju Ustava, podsjeća, prethodili su mjeseci rada nakon što je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman zatražio da se pristupi njegovoj izradi.
Nacrt prvog hrvatskog Ustava, tzv. „Krčki nacrt“, izradila je stručna radna skupina Hrvatskoga sabora na čelu s Vladimirom Šeksom, a u kojoj su sudjelovali Smiljko Sokol, Krunislav Olujić i Ljubomir Valković. U međuvremenu je Predsjedništvo Republike formiralo Ustavotvornu komisiju s više od dvije stotine članova iz koje je proizašla druga stručna radna skupina u sastavu Veljko Mratović, Smiljko Sokol, Nikola Filipović, Branko Smerdel te tajnik Darko Bekić. Konačni tekst prijedloga priredila je „Redakcijska skupina“ u sastavu Vladimir Šeks, Smiljko Sokol i Zdravko Tomac. Izvorišne osnove odnosno preambulu napisao je osobno dr. Franjo Tuđman.
Zastupnice i zastupnici tadašnja sva tri vijeća Sabora prepoznali su prijelomni povijesni trenutak. Proglašenjem Ustava na demokratski način izrazili su nepokolebljivu odlučnost i demokratsko opredjeljenje hrvatskog naroda za samostalnom i suverenom Hrvatskom, ističe Jandroković.
Tuđmanovo vizionarstvo i državotvornost
Naglašava i kako riječi predsjednika Tuđmana, s kojima je završio govor 22. prosinca 1990. u Saboru na proglašenju Ustava, potvrđuju, i trideset godina kasnije, njegovo vizionarstvo i državotvornost:
„Nadamo se, da će nam naše potomstvo i povijest dati povoljnu ocjenu. I to sa stajališta današnjih i budućih interesa svakoga pojedinca, svih građana, cijele Republike Hrvatske i čitavoga hrvatskog naroda. Republika Hrvatska od ovoga povijesnoga trenutka postoji kao ustavna republika. A ovaj Ustav što smo ga domišljali i donijeli u ime čovjeka i Božje volje, na ponos sebi i narodu kojemu pripadamo, i nadam se svojim susjedima za uzor, a Europi na ugled, neka oživotvoren postane naša nova oda slobodi i demokraciji na čast i slavu vječne nam Hrvatske!“
„Ovom prigodom želim iskazati svoju iskrenu zahvalnost prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, svim tvorcima Ustava kao i svim zastupnicama i zastupnicima prvog saziva Hrvatskoga sabora na čelu s predsjednikom dr. Žarkom Domljanom koji su izglasali Ustav. Imali su odgovornu povijesnu ulogu te stoga nikada neće biti zaboravljeni“, poručio je Jandroković.