Europska unija mora prema izbjeglicama pokazati solidarnost i rasteretiti članice u kojima je najviše izbjeglica raspodjelom pravednijih imigratskih kvota vodeći istodobno računa o svojim maksimalnim kapacitetima za njihov prihvat te također o sigurnosnom aspektu kako se u Europu kao izbjeglice ne bi infliltrirali pripadnici Islamske države (IS), smatra slovenski oporbeni čelnik i bivši premijer Janez Janša
Njegova Slovenska demokratska stranka (SDS) distribuirala je medijima Janšin plan u sedam točaka kako se suočiti sa sadašnjom krizom koju za Europu predstavlja velik broj izbjeglica, posebno zato jer ih je najviše smješteno u rubnim članicama i nečlanicama EU-a, te s obzirom na to da su tim problemom trenutno najviše pogođene Madžarska, kao tranzitna zemlja i Njemačka, u koju ih najveći broj želi stići kao svoju konačnu destinaciju.
Solidarnost prema izbjeglicama, osobito prema cijelim obiteljima u bijegu od ratnih strahota mora ostati prioritet, ali isto tako treba koordinirati akcije na europskoj razini kako bi se spriječilo da u EU prikriveni kao izbjeglice uđu članovi i borci ISIS-a, navodi Janša.
Prema njegovim riječima, kvote za izbjeglice koje je predložila Europska komisija predstavljaju "korak u pravom smjeru", ali bi uz kvote pojedinim članicama za prihvat izbjeglica trebalo jasno odrediti koliki broj izbjeglica Europa može najviše primiti te to onda jasno poručiti i zemljama iz kojih migranti i izbjeglice dolaze i zemljama u njihovu okruženju.
Budući da je broj potencijalnih izbjeglica iz zemalja u kojima vladaju rat, nesigurnost i siromaštvo mnogo veći od mogućih kapaciteta EU-a za njihovo primanje, tim bi se problemom trebalo baviti u UN-u i u suradnji s Arapskom ligom, a međunarodna bi zajednica trebala vojno osigurati "sigurne zone" u kojima bi se potencijalni migranti zadržali i imali zaštitu, ocjena je vodećeg slovenskog oporbenog čelnika.
Janša uz to predlaže veću solidarnu europsku pomoć zemljama u kojima se izbjeglice nalaze u tranzitu te predlaže promjene postojeće migrantske i azilske politike i njenu harmonizaciju u Europskoj uniji, posebno među članicama Schengenskog prostora.