Zamjenik ministra financija Boris Lalovac pojasnio je kao glavne razloge zakonskih izmjena potraživanja države na ime poreza koja su s kamatama prešli 51 milijardu kuna. Među poreznim dužnicima je više od 761.000 dužnika, od kojih su pola milijuna građani, dok su ostalo trgovačka društva i obrtnici.

‘Poreznoj upravi omogućava se da bez pristanka poreznog obveznika objavi popis poreznih dužnika. Uvodi se i institut proboja pravne osobnosti radi utvrđivanja zlouporabe prava u porezno-dužničkom odnosu, ali i mogućnost prijeboja duga te podmirenje duga ustupanjem nekretnina u iznimnim slučajevima’, pojasnio je zamjenik ministra financija Boris Lalovac

Zakonskim je izmjenama predviđena javna objava imena poreznih dužnika koji najviše duguju, pa su predviđene i granice duga nakon kojeg ide objava - za fizičke osobe 50.000 kuna, za pravne osobe 100.000 te 10.000 kuna za sve ostale porezne dužnike. Popis dužnika bio bi objavljen na internetskim stranicama Porezne uprave.

‘Porezne reforme su instrument kojim se nastoji potaknuti financijska disciplina, ali i utjecati na svijet o podmirivanju dugova državi’, objasnio je zamjenik Lalovac.

Nakon što je, posve očekivano, u ime Kluba zastupnika SDP-a zakonske izmjene podržala Dragica Zgrebec, potpora je stigla i od Hrvatskih laburista. Po lideru laburista Dragutinu Lesaru, porezni dug na ‘stupu srama’ treba objaviti, pa je uputio kritike na račun 'dijela hrvatskih poslodavaca' iz čijih je redova 'dolazila velika nervoza'.

Podsjetio je kako je porezni dug prije 10 godina iznosio 8,1 milijardi kuna, dvije godine kasnije 21,5 milijardu, na početku krize 2008. godine dug je iznosi 31,7 milijardu, polovicom prošle godine 46, a danas 51 milijardu kuna.

‘Više od pola duga nastalo je prije početka krize. Država se u međuvremenu zaduživala, a doma je imala više od 51 milijardu kuna duga. Stoga me čudi kad se kritizira pokušaj da se napravi red i kad se porez naplaćuje, odnosno kad se zahtjev da podatak o poreznim dužnicima bude javan naziva stup srama’, upozorio je Lesar.

Postavio se u zaštitu radnika upitavši što je s onima koji su bili pod ovrhama zbog neplaćenih TV pretplata, komunalnog doprinosa ili neplaćenog kredita, a kojima je bez dostave ovršnog naloga blokiran račun, a ovrha je na cijeloj plaći.

‘Kad poslodavci kažu da oni nisu problem, nego rješenje, odgovaram - poslodavci koji uredno posluju jesu rješenje problema gospodarske krize, ali oni koji su utajivali porez i koji su stvorili dug od skoro 50 posto proračuna ne mogu biti rješenje izlaska iz krize i doista jesu problem’, poručio je Lesar.

Dajući potporu izmjenama Općeg poreznog zakona, IDS-ovac Damir Kajin zakonske izmjene je ocijenio ‘revolucijom u odnosu na dosadašnji zakon’, založivši se za odgovornost vodećih ljudi u tvrtkama cjelokupnom imovinom. Doduše, takav je prijedlog proširio i na državne dužnosnike.

‘Na isti način, svojom imovinom, trebali bi odgovarati i ministri, premijeri i predsjednici, ako financijski parametri u državi budu lošiji nego prethodne godine. Trebali bi odgovarati i župani, načelnici i gradonačelnici, ali i zastupnici koji dižu ruke slušajući stranačke šefove, a ne svoju savjest’, predložio je Kajin.

Po podacima kojima raspolaže, porezni dug danas je dosegnuo 55 milijarde kuna. Slaže se da ‘neke stvari treba presjeći’, ali i upozorava kako se ‘dvije trećine duga nikad neće naplatiti’.

HDZ-ova Martina Dalić glavninu je kritika uputila na dio zakona koji predviđa podmirenje duga ustupanjem nekretnina, upozorivši da je interes države - naplatiti porez u novcu. ‘Nije Republika Hrvatska nekretninski fond da sakuplja nekretnine. Što će s njima? Cilj je doći do novca, pa nije jasno što će država s tim nekretninama’, upozorila je Dalić.

Kritizirala je i namjeru javne objave imena poreznih dužnika i njihovih dugova, napomenuvši kako je bolje razmišljati o toj opciji ‘pro futuro’, a za dugove koji postoje 'javna objava neće posebno pridonijeti naplati'.

‘Otvara se i ogroman prostor u kojem se mogu naći uredni porezni obveznici. Ne smije biti greške ni za jednu kunu, pa postoji opasnost da na objavama poreznog duga završe i oni koji su uredni. Nitko ne zaslužuje da administrativnom nemarnošću bude izvrgnut poruzi’, zaključila je Martina Dalić.

I Zoran Vinković u ime HDSSB-a podržao je predložene izmjene Poreznog zakona, rekavši da objava podataka o poreznim dužnicima ‘nije nikakav stup srama ni indijanski stup za mučenje’.

‘Na njemu ne treba biti izuzetaka jer su oni koji su dužni državi, dužni i građanima. Porezna uprava ne smije raditi izuzetke kao prethodna garnitura po političkoj podobnosti, a kažnjavati bake na tržnicama’, upozorio je Vinković.

Smatra kako objava poreznih dužnika ‘ne može nikoga ljutiti, posebno ne poduzetnike, niti se stvara antipoduzetnička klima ni bilo kakva nemogućnost razvoja poduzetništva’.

‘Nije to stup srama, nego je odgovornost platiti porezni dug državi - ili kroz obročnu otplatu ili neka iz crnih torbi plate što su dužni Hrvatskoj’, rekao je Vinković.

U pojedinačnoj raspravi laburist Nikola Vuljanić upozorio je kako se ‘u euforiji prikupljanja poreznog novca treba paziti da se ne napravi veća društvena šteta, nego korist od prikupljenog novca’.

‘Oporezivanjem imovine za koju se ne zna podrijetlo, legalizira se ukradena, lopovska i gangsterska imovina. Jednom ćete dileru naplatiti porez na imovinu, a znate da je nije drugačije mogao zaraditi, nego nelegalno. Sutra će postati pošten građanin s imovinom’, ukazao je Vuljanić. Ponovio je prijedlog da se ‘imovina za koju se ne zna na koji se način do nje došlo smatra nelegalnom i da se - oduzme’.

SDP-ovka Nadica Jelaš slikovito je primijetila kako bi se ‘u Japanu porezni dužnik ubio - počinio bi harakiri, dok se kod nas dužnik samo vjerovniku nasmije u lice’.

‘Zbog kulture neplaćanja obveze ne podmiruju ni oni koji imaju novaca zato jer se do sada u Hrvatskoj neplaćanjem moglo i jest se profitiralo. Nevjerojatna je domišljatost u kreiranju modela i načina da se prevari država’, rekla je Jelaš.

Posebno oštri prema aktualnoj, ali i prema bivšoj vlasti, u pojedinačnoj su raspravi bili zastupnici HDSSB-a, pa je Zoran Vinković poručio kako se između bivših i sadašnjih može staviti ne znak jednakosti, nego znak ekvivalentnosti, odnosno istovrijednosti koji se piše s tri vodoravne crtice.

I Boro Grubišić je pozvao na postavljanje ‘znaka jednakosti između HDZ-a i SDP-a’, predloživši jednu vodoravnu crticu manje, znakovito im rekavši - ‘rugala se vrana vrani’.

‘Dokažite da ste vjerodostojni ne na Thomsponu, nego na Štroku - dakle, na svojima’, dometnuo je Grubišićev stranački kolega Dražen Đurović

Pojedinačnu raspravu o izmjenama Općeg poreznog zakona obilježila su suprotstavljena stajališta vladajućih i HDZ-a te međusobne optužbe za nastalo stanje i o tome tko je napravio porezni dug koji je premašio 51 milijardu kuna.