Termin zastare u kontekstu ovog zločina, koji je zapanjio javnost i kriminaliste, danas je prvi put spomenut tijekom davanja izjava Igora Pavlica, glasnogovornika Općinskog suda u Varaždinu.

Upitan je li moguće da ovaj slučaj ode u zastaru, s obzirom na to da Jasmina Dominić nije viđena još od 2000. godine, Pavlic je rekao da hipotetski svaki slučaj može otići u zastaru. 'Međutim, ovdje se radi o kaznenom djelu, zasad sumnji na počinjenje ubojstva, za koje su zastarni rokovi dugi, tako da u skoro vrijeme neće nastupiti zastara', rekao je.

Zastarni rokovi o kojima govori navedeni su u Kaznenom zakonu. Koliko su oni dugi, ovisi o kvalifikaciji kaznenog djela. Dakle, za najteža kaznena djela, za koja se može izreći zatvorska kazna viša od 15 godina, zastara nastupa tek nakon 40 godina.

Zastara od 25 godina vrijedi za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora dulja od deset godina. Za kaznena djela za koja se može dobiti više od pet godina zatvora zastara nastupa nakon 20 godina, za ona između tri i pet godina nastupa nakon 15 godina…

Četrdesetpetogodišnja Smiljana Srnec, sestra Jasmine Dominić kojoj je danas izrečen jednomjesečni pritvor, zasad je jedina osumnjičena.

O kvalifikaciji zločina, dakle definiciji je li riječ o teškom ubojstvu, ubojstvu na mah, samoobrani ili nečem drugom, u ovoj fazi postupka ne može se govoriti.

Odvjetnik Krešimir Škarica za tportal tvrdi kako zastare u ovom slučaju sigurno neće biti iako Kazneni zakon govori da zastara počinje teći danom kad je počinjeno kazneno djelo, a pretpostavke su da je Jasmina ubijena između 2000. i 2001. godine, kad je zadnji put viđena živa.

Iako se zastara u zakonu broji od počinjenja kaznenog djela, u ovom slučaju to se ne primjenjuje.

'Po meni tu nema zastare jer se gleda otkad postoji saznanje o počinitelju. Tu imate stav Vrhovnog suda i takva je sudska praksa jer dosad se nije znalo da je kazneno djelo uopće počinjeno', pojašnjava Škarica i dodaje da se dosad smatralo da je Jasmina Dominić nestala, a ne da je ubijena.