Tvrtka MCC u listopadu će početi javnu raspravu o studijama utjecaja na okoliš za četiri elektroenergetska objekta koji se u sklopu projekta Vis Viva namjeravaju graditi u Dalmatinskoj zagori, a ukupna vrijednost im je oko milijardu eura, izvijestili su iz MCC-a
Riječ je o izgradnji četiri elektroenergetska objekta - plinskoj elektrani Peruči s rasklopištem, koja će kombinirano proizvoditi električnu i toplinsku energiju (kombi-kogeneracijska plinska elektrana), reverzibilnoj hidroelektrani (RHE) Vrdovu, spojnom dalekovodu Hrvace-Konjsko i spojnom plinovodu Dugopolje-Peruča.
Ukupna im je vrijednost oko milijardu eura, doznaje Hina iz MCC-a.
Projekt Vis Viva jedan je od dva strateška projekta na području Hrvatske objavljena na Europskom portalu projekta ulaganja (EPPU). Taj je projekt istaknut u prihvaćenom izvješću o provedbi plana ulaganja za Europu u Republici Hrvatskoj od 25. rujna 2015. do 31. srpnja 2016. na sjednici Vlade 29. rujna ove godine.
Projekt Vis Viva, kako se navodi u tom izvješću, moguća je greenfield investicija u Splitsko-dalmatinskoj županiji sa statusom studije predizvodivosti, privatnog investitora u potrazi za strateškim partnerom, čija je vrijednost procijenjena na milijardu eura.
U MCC-u kažu kako u listopadu počinje procjena utjecaja na okoliš za sva četiri objekta, a lokacijska dozvola očekuje se početkom 2017. godine.
Objašnjavaju kako će oko 600 milijuna eura biti usmjereno na reverzibilnu elektranu, a 400 milijuna na plinsku, uključujući dalekovod i plinovod.
Plinska bi elektrana trebala početi s radom 2020. ili 2022., a reverzibilna 2022. ili 2023. godine, ističu iz MCC-a te dodaju da je Elektroprojekt izradio studije utjecaja na okoliš za sve objekte.
Te studije, nakon što ih je pregledalo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i ocijenilo da su cjelovite i stručno utemeljene, šalju se na javnu raspravu, navode iz MCC-a. Napominju kako će studije biti dostupne stanovnicima Hrvaca i Sinja te će biti javno predstavljene.
Direktor MCC-a Zoran Burić kaže da je dosad u projekt uloženo pet milijuna eura, a do dobivanja lokacijske dozvole, kako se očekuje, bit će uloženo oko šest milijuna.
Projektne kuće koje su uključene u projekt financiraju svu dokumentaciju čija je izrada gotova. One su de facto suinvestitori projekta, a naplatu svojih ulaganja očekuju kroz dolazak strateškog partnera, objasnio je Burić.
Iz MCC-a ističu da je Vis Viva 'privatni pothvat u vlasništvu projektnih tvrtki MCC i Vrdovo reverzibilne hidroelektrane, za koje skupina uglednih hrvatskih tvrtki s brojnim referencama u inženjeringu, projektiranju i zaštiti okoliša priprema stručne i tehničke podloge (Elektroprojekt, Energetski institut Hrvoje Požar, Projektni biro Split, Geoprojekt i Geokon Zagreb), što je njihov ulog u projektu'.
Plinska elektrana Peruča, po informacijama iz MCC-a, instalirane snage 450 MW električne energije i 50 MW toplinske energije, bit će na desnoj obali istoimenog akumulacijskog jezera. Toplinska energija služit će za zagrijavanje objekata u okolici elektrana te plastenika za uzgoj voća, povrća i cvijeća koji se namjeravaju podignuti u neposrednoj blizini. Elektrana će osigurati stabilan izvor električne energije, a potrošnjom od 500 milijuna prostornih metara plina na godinu i profitabilnost magistralnog plinovoda kroz Dalmaciju, rekli su u MCC-u.
Reverzibilna hidroelektrana Vrdovo, snage 2 x 270 MW u turbinskom režimu (2 x 245 MW u crpnom režimu), vodom će se napajati iz jezera Peruče, koja će se posebnim cjevovodima transportirati do novog akumulacijskog bazena Ravno Vrdovo, na visinskoj razlici od 600 metara u odnosu prema površini jezera Peruče. Vodom će se puniti crpkama iz jezera u danima vikenda, a radnim danima akumulirana voda cjevovodima će biti puštana na turbine ispod bazena.
Bazen je ujedno svojevrstan sustav za skladištenja energije, što je posebna prednost tog objekta koji u kombinaciji s plinskom elektranom treba omogućiti sigurnost elektroenergetskog sustava, objasnili su u MCC-u. Istaknuli su kako je sigurnost posebno važna zbog sve većeg korištenja promjenljivih izvora energije vjetra i sunca u Hrvatskoj, a ujedno je potrebno osigurati da se ona isporučuje potrošačima kad je najpotrebnije.
Osim dvaju postrojenja za proizvodnju električne energije, izgradit će se posebno elektroenergetsko rasklopno postrojenje napona 400 kilovolta, na koje će se priključiti buduće elektrane te 400-kilovoltni dalekovod duljine 25 kilometara koji će rasklopište na Peruči spojiti s rasklopnim postrojenjem u Hrvacama (Rasklopno postrojenje Konjsko).
Tim će dalekovodom u elektroenergetski sustav Hrvatske na godinu ulaziti dodatnih 1000 megavata električne energije proizvedene u dvjema elektranama, navode u MCC-u.
