Nakon što je jučer potvrđen na saborskom Odboru za informiranje, informatizaciju i medije, o Statutu HRT-a danas su raspravljali i saborski zastupnici. I dok je vladajuća većina urgirala da se Statut prihvati kako bi HRT mogao dovršiti unutarnju reorganizaciju, oporbeni HDZ tražio je da se rasprava odgodi dok u Sabor ne dođe druga verzija Statuta koju su složili članovi Nadzornog odbora HRT-a
'Smatrali smo i smatramo i sada da zbog ovog mišljenja Nadzornog odbora gdje se predlaže veća kontrola prilikom određivanja i preuzimanja financijskih obaveza, smatrali smo da bi bilo pametno povući Statut na tjedan dana, ponovno ga revidirati i onda ga uputiti u saborsku proceduru. Ne znam zašto bilo kome smetaju ograničenja u smislu da Nadzorni odbor ima jače mehanizme kontrole nad poslovanjem. I zašto bi nas, kada ova procedura oko HRT-a već traje mjesecima, smetalo da Statut koji ima podršku cjelokupnog Nadzornog odbora bude izglasan sljedeći tjedan?', tim je riječima HDZ-ov Jasen Mesić urgirao da se o Statutu HRT-a govori neki drugi put.
Naime, Mesić je podsjetio da je, na prijedlog ravnatelja HRT-a, Nadzorni odbor HRT-a poslao ovu verziju Statuta u Sabor još prošle godine, pod uvjerenjem da će on biti odobren do kraja godine. Kada se to nije dogodilo, većina u NO HRT-a odlučila je povući tu verziju i Saboru poslati novu. No tu novu verziju vladajući ne misle prihvatiti, što je Mesiću do znanja dao i SDP-ov Nenad Stazić
'Statutom se može smatrati samo ono što slijedom Zakona o HRT-u Nadzornom odboru predloži glavni ravnatelj, a ne ono što Nadzorni odbor bez glavnog ravnatelja napravi. To nije prijedlog Statuta. Da je zakonodavac htio da Nadzorni odbor sam piše prijedlog Statuta, takvu bi odredbu stavio u zakon. Nadzorni odbor se može sastati formalno i neformalno, može pisati kakve god hoće prijedloge, ali Statut, prijedlog Statuta može biti samo ono što je prihvatio Nadzorni odbor, a što je predložio glavni ravnatelj', pojasnio je Stazić
Zabrinuo se pritom zbog činjenice da su Saboru došle dvije verzije Statuta jer bi to moglo govoriti o budućem lošem odnosu ravnatelja i Nadzornog odbora.
'Nemaju dva kapetana broda, taj brod ne bi stigao nikud, on bi se razbio na prvoj hridi. Kapetan broda je jedan. Postoje oni koji mu u tom radu pomažu. Glavni ravnatelj odgovara Nadzornom odboru, ali glavni ravnatelj upravlja HRT-om i nitko ne može htjeti upravljati umjesto njega. Ja se bojim da u Nadzornom odboru ima i takvih članova koji smatraju da bi baš oni bili bolji ravnatelji od ovoga ravnatelja kojeg smo mi ovdje izabrali. Neki su se i natjecali za tu poziciju, nisu prošli. Ne bi bilo dobro da svoj rad u Nadzornom odboru koriste na način da pokušaju dokazati da je naš odabir bio loš, da smo izabrali lošeg ravnatelja umjesto njega', kazao je Stazić.
Većina u NO HRT-a Saboru je poslala drugu verziju Statuta jer im se nije svidjelo što je glavni ravantelj HRT-a Goran Radman u prvoj verziji dokumenta zatražio da bez suglasnosti Nadzornog odbora HRT-a raspolaže imovinom, pa i budžetom javne televizijske kuće, u vrijednosti od deset milijuna kuna.
Iako su se u NO-u zabrinuli zbog posljedica do kojih bi moglo doći jer ravnatelj barata tolikom sumom novca, brige nema kod laburista Branka Vukšića.
'Mene u tom statutu najmanje smeta koliko novca smije bez odluke Nadzornog odbora sam otpisati na ugovore ravnatelj HRT-a i slažem se da je to tehničko pitanje jer u Statutu stoji da ravnatelj HRT-a, čini mi se, svaka tri mjeseca mora Nadzornom odboru podnijeti izvještaj o svakome ugovoru. Znači, u tri mjeseca se može reagirati ako je nešto bilo krivo potpisano i ako je nešto upitno', kazao je Vukšić.
Glavna tema današnje saborske rasprave ipak je bio sam program HRT-a i kritike koje su u najvećem dijelu upućene zbog četvrtog programa HTV-a.
'Da li je ogledalo javnog interesa to što se Aktualni sat bez ikakve najave premješta s 2. programa na 4. program, bez ikakve najave u bilo kakvoj emisiji na HRT-u i onda se Aktualni sat presijeca vijestima na 4. kanalu? Da li je javni interes to što su potpuno nepripremljeni 3. i 4. kanal. 3. kanal koji je trebao biti tzv. obiteljski, za kulturu i obrazovanje, gdje danas gledamo stare serije, a na 2. kanalu gledamo komercijalne sadržaje koje smo mogli prije par mjeseci gledati na komercijalnim televizijama i onda nas netko uvjerava da bi javna televizija takva trebala biti. Ono što je pak posebno interesantno da smo neki dan na 'Dnevniku 3' HRT-a kada je tema bila prisega predsjednika SAD-a Obame, da smo imali čovjeka koji je stručnjak za modu i onda smo o zakletvi predsjednika Obame odnosno prisezi slušali s onog aspekta kako je tko bio obučen, kakav je to bio glamur itd. Nijedne rečenice o onome što bi javnost u Hrvatskoj moglo interesirati, vanjskoj politici, ljudskim pravima, ekonomiji. Nijedne riječi. I da još bude stvar interesantnija, onda se nađe za shodno da se kao stilski vrlo rafinirano usporede gospođa Michelle Obama i premijerova supruga. Javni interes, informiranje javnosti, ne bih rekao', spočitnuo je HDZ-ov Jasen Mesić
Osvrnuo se na gostovanja oporbenih i političara iz vladajuće koalicije, što je zasmetalo i laburistu Branku Vukšiću.
'Opozicija je na Hrvatskoj radioteleviziji gurnuta na margine. Čak se usudim reći da je prije toga odnos bio daleko ravnopravniji. I kada se zovu političari na Hrvatsku radioteleviziju, tada se pokušava dokazati da postoji samo u poziciji dva, tri političara ili četiri, pet. Međutim, i ovdje u Saboru, a i izvan Sabora sasvim sigurno da postoje političari koji imaju što reći na Hrvatskoj radioteleviziji', kazao je Vukšić
