Iz Ureda predsjednice jučer je odaslano dramatično priopćenje u kojem se kategorički odbacuju konstrukcije o 'navodnoj umiješanosti predsjednice Kolinde Grabar Kitarović u navodno rušenje vlade Andreja Plenkovića'.

Tvrdi, ta konstrukcija izravan je politički udar na državne institucije Republike Hrvatske, a posebice na instituciju predsjednice Republike Hrvatske.

Taj 'izravan politički udar' vezan je za curenje iskaza informatičara Franje Varge i sumnje da u cijeloj aferi SMS ozbiljnu ulogu ima i savjetnik predsjednice Vlado Galić. Plenkovića ozbiljnost situacije o kojoj govore s Pantovčaka nije uzrujala. Kaže, u političkoj areni treba se naviknuti na udarce.

Ovo je samo još jedan dokaz da je jaz između dva zagrebačka brežuljka nikad dublji. Uz oporbu koja je anemična, postavlja se pitanje je li Kolinda Grabar Kitarović zapravo oporba vladajućima?

'To je dobro pitanje, ali ne bih to mogao tako okvalificirati s obzirom na to da zapravo imamo dvije vrlo čvrste vlasti i vrlo slabu oporbu. Pri čemu ove dvije čvrste vlasti, koje su međusobno politički uspostavljene, pripadaju istoj političkoj opciji, no u zemlji u kojoj ne postoji relevantna oporba politička suprotstavljanja će se nužno događati unutar same vlasti', analizira Boško Picula.

Ovakva situacija odgovara objema stranama - predsjednica računa na predizbornu kampanju i na što jasnije pozicioniranje u svom biračkom tijelu u odnosu na aktualnu Vladu i premijera, a s druge strane premijer mora održavati svoj status najutjecajnije političke ličnosti.

HDZ-u bi bilo riskantno s bilo kim drugim ići na predsjedničke izbore

'I jednome i drugome odgovara da se međusobno što više profiliraju, a to mogu činiti upravo na ovaj način jer ne postoji akter u oporbi unutar kojega mogu izabrati nekoga tko će im biti kontrast', napominje Picula.

Na pitanje ima li nakon afere SMS i najnovijeg nastavka šanse da Kolinda Grabar Kitarović ide po drugi mandat u bojama HDZ-a, odgovara: 'Koliko god se međusobno razilazili, imaju zajednički interes, a to je da i na predsjedničkim i parlamentarnim izborima pobijedi HDZ.' Smatra da bi za HDZ bilo vrlo riskantno da istakne nekog drugog osim Grabar Kitarović kao kandidata za predsjedničke izbore. Što se tiče dramatičnog priopćenja o udaru na instituciju predsjednice, tu je riječ o ozbiljnom problemu ako se to događa. Pitanje je zašto se o tome šalje priopćenje te zašto nekoliko dana nakon što je iskaz objavljen u medijima.

'Ako netko vrši takav udar, onda smo u problemu'

'Ako netko vrši takav udar na instituciju predsjednice, onda smo u problemu. Onda se treba obratiti nadležnim institucijama, to se ne može rješavati preko medija. Ako imate neke evidentne dokaze koji govore o tome da je došlo do udara na ustavno-pravni poredak, onda se zna kojoj se instituciji obraća. To se ne može rješavati nigdje drugdje nego u nadležnim institucijama. Ako imaš dokaz, prijavi ga i očekuj rad institucija, to se tako radi u demokratskim i pravnim državama', smatra Picula.

Maldini: HDZ-u ne bi bilo oportuno da kandidira nekog drugog bez obzira na incidente

Politolog prof. dr. sc. Pero Maldini sa Sveučilišta u Dubrovniku smatra da Grabar Kitarović jest postala svojevrsna oporba vladajućima. 'Budući da je oporba slaba i bez sadržaja, te da ionako nije podložna kritici, predsjednica nema koga kritizirati nego vlast, neovisno je li dobra ili loša. Na neki način mora opravdati svoju funkciju i nominalno neutralnu političku poziciju. Odatle i njezina kritika vlasti, neovisno što je i sama proizašla iz redova vladajuće stranke. Međutim, njezina kritika nije uvijek utemeljena niti pogađa gdje treba, već je redovito u funkciji vlastite promocije i nerijetko na štetu Vlade, što razumljivo Plenkovića iritira', pojašnjava. Tu je, naravno, i stanoviti osobni animozitet.

Najnoviji incident između Banskih Dvora i Pantovčaka, kao i mnogi prethodni, ali i budući, redovito će, smatra, biti na tom tragu.

Na pitanje nije li logično da se premijer u političkoj areni tuče s oporbom, a ne s predsjednicom koja je uz to iz iste stranke, Maldini odgovara da to jest logično, s obzirom na funkciju predsjednika u hrvatskom političkom sustavu. 'Međutim, to predsjednicu stavlja u stanovitu ambivalentnu poziciju u kojoj je rascijepljena između lojalnosti i pogodovanja svojoj (nekadašnjoj) stranci, na čiju potporu računa i na slijedećim izborima, i imperativa političke neutralnosti i objektivne kritičnosti, koju institucija predsjednika implicira. Slično je bilo i kada je Ivo Josipović bio predsjednik, a Zoran Milanović premijer', podsjeća.

Međutim, to sve treba gledati kroz prizmu kampanje za sljedeće predsjedničke izbore, koja je, tvrdi, već započela i koju predsjednica već duže vremena vodi, neovisno o tome što se još nije formalno kandidirala i što nema na obzoru ni jasno profiliranih protukandidata.

'Kako se sad čini, oporba je fragmentirana i teško će uspjeti postići konsenzus oko zajedničkog protukandidata. Vrlo vjerojatno da će ih biti više, što će svakako ići u korist sadašnjoj predsjednici. Ni u HDZ-u nema naznaka da bi kandidirali nekog drugog, a kao stranci to ne bi bilo ni oportuno, usprkos svim prijeporima s predsjednicom. Stoga će stranka dati potporu sadašnjoj predsjednici, makar nevoljko', prognozira naš sugovornik.

Nije za očekivati da će to promijeniti i ovakvi incidenti, kojih će vjerojatno biti još, zaključuje.