Saborski Odbor za pravosuđe prihvatio je izvještaj o radu probacijske službe za 2012. godinu, u kojoj je bilo 50 posto više zaprimljenih predmeta za izdržavanje kazne uvjetnog otpusta s mjerama nadzora te kazne rada za opće dobro
'U odnosu na 2011. kada je zaprimljeno 1.067 predmeta uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom i rada za opće dobro, u 2012. proširio se spektar poslova koje izvršava probacijska služba, a usto se povećao i broj presuda u kojima je izrečena uvjetna osuda sa zaštitnim nadzorom i radom za opće dobro. Kada uzmemo u obzir sve prethodno navedeno, možemo reći da reći da u odnosu na 2011. bilježimo porast broja predmeta za 47,2 posto', podaci su iz izvještaja o radu probacijske službe za 2012., koji je na sjednici Odbora za pravosuđe predstavila zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt.
Upravo su mjera uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom i mjera rada za opće dobro i ponajviše zanimale članove saborskog odbora. Naime, kako je rekao predsjednik Odbora za pravosuđe Josip Kregar, od probacije se očekivalo jako puno, no nitko nije očekivao da neki oblici kazni probacijskog sustava neće izazvati simpatije u javnosti.
'Sumnje u javnosti izazvao je rad za opće dobro', kazao je Kregar poručivši da se stječe dojam da se javno ne zna koji su učinci te mjere.
Iako je rad za opće dobro uveden i kako bi se rasteretili zatvori, Kregar kaže da se baš i ne vide 'posljedice uvođenja rada za opće dobro na problem prenapučenosti zatvora'.
'Građani ne misle da je rad za opće dobro nešto što je dobra kazna. Primjerice, da netko guli krumpire naišlo je na osudu javnosti', kazao je Kregar.
Kregar je pritom aludirao na slučaj Čobanković, u kojem se bivši ministar nagodio, priznao krivnju i kao kaznu dobio mjeru rada za opće dobro, koja je među ostalim uključivala i guljenje krumpira.
Podsjetimo, upravo se rada za opće dobro i slučaja Čobanković nedavno dotaklo i u raspravi na sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije. Tada je SDP-ov Peđa Grbin kazao da se 'slučaj Čobanković ne smije ponoviti' te da se davanjem kaznene mjere rada za opće dobro ministru koji je priznao da je oštetio proračun šalje loš primjer'.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić tada je najavio moguće izmjene u tom dijelu probacijskog sustava. 'Razmišljamo o tome da uvedemo katalog kaznenih djela za koja se kazna više neće moći zamjenjivati radom za opće dobro', kazao je tada Miljenić, no konkretna rješenja, doznajemo, još nisu smišljena.
