Skupocjena fasada palače Hrvatske biskupske konferencije vjerojatno je napravljena od lažnog oniksa jer pravi poludragi kamen ne bi smio tako brzo propadati na atmosferskim prilikama kakve vladaju u Zagrebu, smatraju hrvatski stručnjaci
Ukrasne ploče od oniksa na pročelju građevine, koja zbog cijene od 16,5 milijuna eura već godinama puni stupce medija, počele su nedavno pucati i pokazivati znake nagrizanja i propadanja, samo četiri godine od dovršetka radova.
Prema nekim teorijama problem je nastao zbog nepravilnog spajanja četveromilimetarskih ploča oniksa sa staklenim površinama ispod njih.
No stručnjaci za kamen i mineralogiju kažu kako je također moguće da mineral na palači zapravo uopće nije pravi oniks.
Mramor od oniksa uopće nije za van
Vlado Gvozdanović iz Kamenarskog centra i klesarstva Lucić u Samoboru kaže da se termin oniks u industriji kamena zna koristiti za sasvim različite vrste minerala. Jedan od njih spada u osjetljive mramore, a drugi u čvrste kvarcne stijene.
'Obično se poludragi kamen oniks koristi kao ukras na nakitu. On je uglavnom tamne boje. Svijetli kamen koji se također naziva oniksom, obično spada u kategoriju mramora', objasnio je za tportal Gvozdanović.
'U našim krajevima nije preporučljivo koristiti mramore i oniks za vanjske površine čak ni kada su impregnirani. Za van je dobar granit, a mramor je za unutra. Mramori su porozni pa upijaju puno vlage. Oni spadaju u sedimentne taložne stijene, a granit u vulkanske. Oniks spada u jako nježne mramore. Njegov kvadratni metar košta od 500 do 700 eura. Od njega je napravljena fasada Biskupske konferencije. U takvim slučajevima, kada se koristi za van, mora se dobro impregnirati. No čak ni tako impregniran sredstvima na silikonskoj bazi nije najbolji za vanjsku upotrebu', objasnio je Gvozdanović.
Na stručnim stranicama na internetu termin oniks često se koristi kao naziv za vrstu mramora, preciznije za mramore oniks koji su sedimentni kalciti.
Pravi oniks bi morao izdržati sve
Mineralog mr. sc. Dražen Kurtanjek s geološkog odsjeka PMF-a kaže da je pravi oniks varijanta kvarca te da je jedan od najotpornijih materijala.
'Možda je to samo tehnološki naziv. Postoje materijali koji se koriste u industriji i nose naziv oniks, a ne moraju pripadati toj vrsti minerala. Sumnjam da se pravi oniks koristi za fasade. Primjerice crni oniks koristi se kao ukras za nakit. S druge strane mramor vrlo brzo korodira na vanjskim uvjetima, na kiselim kišama. On brzo gubi sjaj, na njemu se počinje stvarati mahovina i on propada', rekao je Kurtanjek.
Naš mineralog kaže da bi trebalo vidjeti od čega su točno napravljene ploče na Biskupskoj zgradi jer bi pravi oniks trebao izdržati sve moguće uvjete.
'Moguće je da u industriji to nazivaju oniksom. Primjerice poznato je da ljudi često kažu da imaju mramorni spomenik na grobu. No mramorom se nerijetko naziva neki drugi kamen, čim je ispoliran. Čak i vapnenci, primjerice brački kamen, ponekad se nazivaju mramorom. No brački mramor uopće nije mramor. Takvi materijali izgrađeni od karbonata pogodni su za unutrašnju, ali nikako ne za vanjsku upotrebu', objasnio je naš mineralog.
