Akademici Ivan Aralica, Dubravko Jelčić i Davorin Rudolf, saborski zastupnik Miroslav Tuđman i ekonomist Đuro Njavro predložili su u srijedu Vladi i Saboru da se 25. lipnja proglasi Danom neovisnosti. Tog dana 1991. godine u 20 sati navečer, kako je Rudolf objasnio za tportal, proglašena je samostalna i neovisna Republika Hrvatska, nova država u europskoj zajednici i donesena su dva temeljna dokumenta na kojima ona počiva: Ustav i Ustavna odluka o samostalnosti i suverenosti RH.

'Taj datum je izuzetno važan jer je do toga dana ovdje bila Jugoslavija, jugoslavenski pravni sustav i zakoni. Samo Dan neovisnosti ima pravne učinke', ističe Rudolf, ilustrirajući važnost ove inicijative time što nije svejedno od kojeg bi se datuma, primjerice, od Srbije tražile reparacije počinjene ratne štete. 'To je taj dan. I svugdje u svijetu se tako slavi: Francuzi slave pad Bastille, Amerikanci donošenje svoje Deklaracije o neovisnosti', kaže Rudolf, bivši hrvatski veleposlanik i šef diplomacije.

Prijedlog ove peteročlane skupine s obrazloženjem u pisanoj formi predan je premijeru Plenkoviću, a on je navedene argumente saslušao s pažnjom, kaže Rudolf, nadajući se da će inicijativa uroditi plodom u okviru izmjene Zakona o blagdanima.

Povratak obilježavanja Dana državnosti na 30. svibnja, umjesto aktualnog 25. lipnja, premijer Andrej Plenković najavio je još u svibnju, na središnjem predizbornom stranačkom skupu u dvorani Dražena Petrovića, u društvu njemačke kancelarke Angele Merkel, EPP-ovog špicenkandida Manfreda Webera i 6.000 HDZ-ovaca.

'Zajedno sa svima vama, prisjećam se našeg prvog predsjednika doktora Franje Tuđmana koji na jednom jedinom pravom danu hrvatske državnosti, 30. svibnja 1990…', rekao je Plenković, prekinut ovacijama okupljenih.

Iduće jutro, poručio je da je identifikacija sa datumom 30. svibnja - simbolikom konstituiranja tada prvog demokratski izabranog Sabora i govorom predsjednika Tuđmana - snažnija u emocionalnom smislu i u sjećanju većine hrvatskih ljudi. 'Čini mi se da je to nešto što bi većina Hrvata htjela', kazao je Plenković.

Potom je i HDZ je na svojoj službenoj Facebook stranici, četiri dana uoči izbora za Europski parlament, otvoreno najavio da će vratiti obilježavanje Dana državnosti na 30. svibnja. I konačno, u srijedu nakon Dana državnosti premijer je ustvrdio da državne blagdane treba 'pojednostaviti' i najavio da se prijedlog promjene šalje u rujnu.

'Ankete pokazuju da ljudi jako slabo znaju detalje i razliku između Dana neovisnosti, Dana državnosti i Dana Hrvatskog sabora. Moramo napraviti pojednostavljenje i vezati se za jedan datum koji će biti nacionalni dan. Naše je mišljenje da je 30. svibnja u tom pogledu puno primjereniji', rekao je premijer u emisiji Hrvatskog radija 'A sada Vlada', dodajući da se mlađa generacija, bez sjećanja na događaje iz 1990. i 1991. godine, vrlo teško indetificira s danima koji se obilježavaju van školskog kalendara.

Ujedno, Plenković je poručio da se ne bi povećavao broj neradnih dana jer treba gledati na produktivnost, ekonomiju i budućnost, iako su neradni dani važni za balans između posla i obitelji.

Poput aktualnog Dana državnosti 25. lipnja, i Dan neovisnosti 8. listopada neradni je dan koji se obilježava od 2001. godine. Na taj dan 1991. godine, Sabor je donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza RH s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, utvrđujući da Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji.