'Osobno podržavam tu inicijativu. Godine 2001. nesretno je i nespretno došlo do potpune zbrke u državnim blagdanima tako da građani ni dan danas ne znaju što je važnije. Nastala je zbrka i mislim da to treba vratiti na startnu poziciju', poručio je Šeks.

Podsjetio je da je datum 30. svibnja uzet kao Dan državnosti zbog toga što je na taj dan konstituiran prvi demokratski višestranački parlament, odnosno prvi Hrvatski sabor, koji je donio ključne državotvorne odluke poput prvog hrvatskog 'Božićnog' Ustava, odluke o suverenosti i samostalnosti Hrvatske od 25. lipnja i odluke o raskidu svih državnopravnih sveza s republikama bivše SFRJ.

'Mislim da sjećanje na taj datum, na razloge zašto je 30. svibnja bio utvrđen kao Dan državnosti, treba vratiti. To je ostalo u srcima i sjećanju hrvatskog naroda', ocijenio je.

Sadašnji blagdani mogu se razriješiti promjenom zakona, a Šeks je poručio da treba odlučiti i što će biti sa sadašnjim Danom državnosti koji je 25. lipnja i Danom neovisnosti (8. listopada) te ocijenio da im treba naći zajednički nazivnik i dodao da ti blagdani mogu biti spomendani.

Što se tiče odluke o promjeni datuma iz 2001. godine, Šeks je ocijenio da je riječ o 'nesretnoj odluci' koju je inicirao pokojni Ivo Škrabalo (HSLS), a SDP prihvatio. Njihovu motivaciju Šeks vidi u želji za promjenom ključnih datuma i odluka koje je donio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

'Kasnije su se mnogi od njih pokajali što su išli u te izmjene i do čega je dovelo', ocijenio je Šeks.