Podsjetimo, prvotno Novak, a sad i Vlada odlučili su ispraviti diskriminaciju koju trpi 1.100 osoba s invaliditetom. Naime, upravo ova skupina osoba s invaliditetom ne prima naknadu od 831,50 kuna, iako to pravo doživotno ima 4.000 osoba s invaliditetom. Izmjenama Zakona o dječjem doplatku iz 2002. pravo na doplatak izgubilo je oko 1.100 osoba s teškim invaliditetom. To se dogodilo zato što je učinjena podjela na osobe s invaliditetom starije od 27 godina, koje su počele primati doplatak prije 1. siječnja 2002, i na one koje navršavaju 27 godina poslije donošenja spomenutog zakona.

'Svrha ovog prijedloga zakona je osigurati ostvarivanje prava na doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja i nakon navršene 27. godine života i to sve dok postoji takvo oštećenje zdravlja', kazala je zamjenica ministrice socijalne politike i mladih Maja Sporiš, predstavljajući izmjene zakona.

Podsjetila je Sporiš na niz mjera koje je Vlada već poduzela kako bi olakšala život osobama s invaliditetom.

'Tako je primjerice za osobnu invalidninu za osobe s invaliditetom u 2012. bilo utrošeno oko 273 milijuna kuna, a u 2014. u istu svrhu gotovo 355 milijuna kuna. Smatram također nužnim spomenuti da Vlada Republike Hrvatske niti u najtežim recesijskim godinama nije smanjivala prava osoba s invaliditetom, već naprotiv, kontinuirano je osiguravala veća sredstva kako za materijalna prava, tako i za usluge koje su potrebne u zajednici', kazala je Sporiš.

Replicirao joj je HDZ-ov Ivan Šuker zapitavši zašto zakon na snagu stupa 1. rujna, a ne 1. kolovoza. 'Da smo prihvatili prijedlog kolege Novaka, onda bi taj zakon stupio na snagu 1. srpnja. Ovo je političko licemjerje - nismo prihvatili potpuno identičan prijedlog zakona kolege Novaka, a ti ljudi, koji imaju pravo na to, dobili bi ove godine novac za dva mjeseca više. Dakle, radi se mjesečno o nekakvih 900 tisuća kuna i stvarno mislim da to nije dobro', poručio je Šuker, dodavši da će po tom pitanju HDZ predložiti i amandman.

I Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista upitao je koja je razlika između Vladinog prijedloga zakona i prijedloga koji je prije nekoliko mjeseci u proceduru uputio nezavisni zastupnik Mladen Novak. Podsjetio je Lesar na niz proceduralnih pogreški i na peripetije koje su se stvorile prilikom glasovanja o Novakovom prijedlogu.

'Njegov prijedlog zakona nije odbijen u prvom čitanju jer je prilikom glasanja bilo previše suzdržanih. Zastupnik Novak nije dobio zaključak Hrvatskog sabora, nego obavijest da je njegov prijedlog zakona odbijen, a nije odbijen jer prijedlog o odbijanju, dakle odbijenica nije prošla. I stvorili smo pravni presedan u Hrvatskom saboru koji će se prije ili kasnije onima koji su ga napravili obiti o glavu. I nadam se da će Ustavni sud Republike Hrvatske dati pravorijek jer nijedno tijelo Sabora nije se željelo pozabaviti ovim problemom i postupanjem Sabora koje nam ne ide na čast i ugled', kazao je Lesar.

Zatražio je da se retroaktivno isplati dječji doplatak dijelu osoba s invaliditetom koje su bez doplatka ostale nakon zakonskih izmjena 2002.

'Trinaest godina država nije ispunila zakonom propisanu obavezu. Ta diskriminacija nije nastala pogreškom, ta diskriminacija nije slučajnost, nego državna pogreška. Zakonom smo diskriminirali dio građana. Kako je 1.077 građana 13 godina diskriminirano zakonom, Klub Hrvatskih laburista smatra da su ispunjeni uvjeti da ovaj zakon može i mora imati povratno djelovanje, što znači da svima onima koji su nakon 1. siječnja 2002. zbog zakonske diskriminacije izgubili pravo na dječji doplatak jer su navršili 27 godina života država mora to pravo priznati od onog dana gubitka, a ne od dana podnošenja zahtjeva po ovom zakonu, te po službenoj dužnosti obračunati i isplatiti dječji doplatak koji im je zbog diskriminacije bio uskraćen. Tek onda možemo prihvatiti ocjenu da se ovim zakonom ispravlja nepravda prema istoj kategoriji građana. Tek ako povratnim djelovanjem svim onima koji su to pravo izgubili vratimo to pravo od dana gubitka, a ne tek od dana podnošenja zahtjeva. Ako se to tako ne učini, imat ćemo novu diskriminaciju', poručio je Lesar.

Šuker je u replici ponovio da mu nije jasno zašto se nije prihvatio originalni prijedlog Mladena Novaka. 'U ovakvim situacijama ne bi smjelo biti političke obojenosti, nego trebamo biti spremni prijeći preko vlastitog ega i donijeti ono što je naprosto potrebno građanima RH jer ovdje se ne radi o velikim novcima', rekao je Šuker.

Za riječ se javio i sam Mladen Novak, zahvalivši Vladi što je ipak predložila izmjene zakona, ali je podržao i amandmane HDZ-a i laburista. Podsjetio je i Novak na borbu koju je vodio u Saboru kako bi se prihvatio njegov prijedlog zakona i poručio kako je pritom prekršen Poslovnik.

'Očito je da se politika u ovom Saboru vodi i snagom mišića ili snagom broju ruku pa možemo negirati čak i ono što je propisao Poslovnik, neki zakon, bilo što drugo', rekao je Novak.

Predsjednik Sabora Josip Leko mu je, podsjeća, odgovorio kako je njegov prijedlog odbijen. 'Piše da je prijedlog odbijen, iako su svi zastupnici i cjelokupna hrvatska javnost vidjeli da to nije bilo tako', rekao je Novak.

Podsjetio je i kako je Vlada prvotno odbila njegov prijedlog uz objašnjenje kako ne mogu pristati na njega jer se tako šire prava osoba s invaliditetom da bi kasnije ministrica Milanka Opačić priznala da se radi o diskriminaciji.

'Zbog čega danas uopće raspravljamo o ovome prijedlogu zakona? Ne zbog osjećaja da treba ispraviti diskriminaciju, ne zbog socijalne osjetljivosti, ne zbog empatije prema tim ljudima. Ispravljamo samo iz jednog jedinog razloga - zato što se jedan nezavisni zastupnik usudio cijelu priču, kompletnu dokumentaciju predati Ustavnom sudu. I to je jedan jedini razlog zbog čega je Vlada uputila svoj prijedlog zakona - samo zato da bi se preduhitrila eventualna odluka Ustavnog suda. To je stvarno žalosno', poručio je Novak.

Spomenuo je Novak i odredbu Poslovnika Sabora koja govori da prijedlog zakona koji je odbijen na sjednici ne može biti ponovno uvršten u dnevni red sjednice prije isteka roka od tri mjeseca od dana kad ga je odbio Sabor.

'Kad bismo se striktno držali Poslovnika, ne bismo mogli učiniti ovo, ali podržavam nepoštivanje Poslovnika da bismo ovo raspravili i ispravili nepravdu. Ne mogu vjerovati da je ovdje u pitanju socijalna osjetljivost ministrice, osobe koja kaže da se osjeća kao građanin na minimalcu koji pred sobom ima dilemu treba li si kupiti ulaznicu za kino ili hranu - ako me netko uvjeri da osobe koje su na minimalcu idu u kino, ma svaka vam čast', rekao je Novak.

Replicirala mu je SDP-ova Ingrid Antičević Marinović, kazavši da on nije postupio sukladno Poslovniku kada je tražio tumačenja Odbora za Ustav i Odbora za zakonodavstvo oko izglasavanja svog prijedloga.

'Četiri milijuna i nešto Hrvata je razumjelo jedno, a vi mene sad uvjeravate da to nije istina. Sad izvodite nekakve akrobacije da biste uvjerili nekoga da to nije tako. Radite što hoćete, bitno je da ovaj zakon prođe zbog tih ljudi', rekao je Novak, dodavši da bi bilo dobro kada bi zakon stupio na snagu s 1. kolovoza, a ne s 1. rujna.

'To mjesečno iznosi 831 kunu i 50 lipa. Za ovaj period dvije i pol tisuće kuna po korisniku. Jedna haljina u kojoj se pojavi ministrica kad obrazlaže nešto vrijedi kao mnogo, mnogo tih socijalnih naknada', kazao je Novak.

Replicirala je i SDP-ova Gordana Sobol, kazavši kako nije točno da je Vlada odbila njegov raniji prijedlog tumačenjem da se time proširuju prava.

'Rekla je to ministrica na sjednici Vlade obrazlažući zašto se odbija i bilo je to u glavnoj informativnoj emisiji državne televizije. A vi možda želite reći da je netko napravio neku montažu i da vam podmeću s HRT-a', odgovorio joj je Novak.

Na kraju rasprave oglasio se i predsjednik Sabora Josip Leko te odgovorio na prozivke da je prilikom izglasavanja ranijeg Novakovog prijedloga zakona kršio Poslovnik. 'Meni tata nije kupio Sabor, niti politiku vodim po principu taštine. Znam da nisam grešan i iznad Sabora nije samo Bog, nego i Ustavni sud, pa su mnogi zakoni srušeni. Svi nezadovoljni se trebaju obratiti Ustavnom sudu i bit ću zadovoljan kad se to riješi. To je smisao, a sve drugo političko ocjenjivanje', kazao je Leko.