Matica hrvatska predstavila je u četvrtak novi broj Hrvatske revije posvećen Deklaraciji o hrvatskom prostoru u kojoj su potpisnici, članovi Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske, utvrdili da se hrvatski prostor dramatično pustoši i obezvređuje. Zato su zatražili žurnu promjenu odnosa prema tom prostoru
Glavna urednica Mirjana Polić Bobić rekla je kako je interes Hrvatske revije i Matice hrvatske briga za baštinu, a prostor predstavlja važnu arhitektonsku, urbanističku i građevinsku baštinom Hrvatske. Predsjednik Arhitektonske akademije Jerko Rošin naglasio je kako je prostor tema od izuzetnog nacionalnog značaja, kao i pitanje jezika, a deklaracija je pokušaj da više ljudi dobije informaciju o tome problemu i da on postane dio svijesti naroda.
Prostor važna arhitektonska, urbanistička i građevinska baština Hrvatske
Sudjelovanje javnosti je izuzetno važno, jer je javnost u mnogo čemu kriva za stanje, čemu je dokaz da više od 50 posto Hrvata sudjeluje u bespravnoj gradnji, kazao je Rošin. Napominje da je to korumpiranost koju bi trebalo prepoznavati i osvijestiti ljude da ne rade nešto što je na svoju štetu.
vezane vijesti
S druge strane eksponenti naroda, političari, za tu temu nisu pokazali interesa, ustvrdio je, dodavši da je krajnji cilj autora deklaracije je da problem zaštite prostora uđe u Ustav RH.
Rošin je ocijenio da takvom stanju uvelike pridonosi turizam, ali turizam sam po sebi nije negativna pojava, nego način na koji se turizam provodi, velikim dijelom potpuno neplanski, anarhično i u „sasvim drugom interesu“. Jer konzumacija prostora je u posljednje vrijeme sve više vezana za vlasnike iz inozemstva, pretvorila se u ulaganje novca u nekretnine, zbog profita, rekao je.
Nacija bez prostora ne postoji, a mi naš prostor rasprodajemo
Akademik Andrija Mutnjaković kazao je da se prostor tijekom razvoja turizma koristio planomjerno, na temelju donesenih prostornih planova. Tako je u Istri i na južnom Jadranu napravljen veliki broj hotela s ukupno više desetaka tisuća kreveta, koji su poštivali prostor, a sličan proces se razvijao u Francuskoj gdje je izgrađeno 100.000 kreveta koji je kompleks ušao u povijest francuske arhitekture a autor dobio čast da bude član Francuske akademije. U oba slučaju nije vlada gradila te krevete, nego je napravila uvjete koje je struka provela.
Danas, pak, netko donese kese novaca i dođe do gradonačelnika i kaže da bi tu „u ovoj vašoj uvali sagradio hotel“, a gradonačelnik normalno hoće podići općinu i prepustit će je anonimnom čovjeku da programira i sagradi hotel koji mi ne znamo kakve će kvalitete biti ni tko je vlasnik firme, kazao je Mutnjaković. Mi smo sad sveli prostor na njegovo pauperiziranje, na improvizaciju prostora, na slučajnost gradnje u prostoru, ocijenio je Mutnjaković i zaključio: Nacija bez prostora ne postoji, a mi naš prostor rasprodajemo. Ta situacija nije perspektivna i ne odgovara razvitku naše domovine.
Helena Knifić Schaps je predstavila članke drugih potpisnika deklaracije a Dino Milinović druge tekstove iz Revije.
Deklaraciju o hrvatskom prostoru donijeli su 26. siječnja 2023. u Zagrebu Hildegard Auf Franić, akademik Nikola Bašić, Bojan Bilić, Borka Bobovec, Stjepo Butijer, Borislav Doklestić, Miljenko Domijan, Marijan Hržić, Helena Knifić Schaps, Željko Koški, Ante Kuzmanić, akademik Andrija Mutnjaković, Robert Plejić, Goran Rako, Ivan Rogić Nehajev, Jerko Rošin, Branko Silađin, Darovan Tušek, Ante Uglešić i Feđa Vukić.
