Američki farmaceutski div Pfizer uspio se nagoditi s tamošnjim pravosuđem za plaćanje kazne u iznosu od 60 milijuna dolara za podmićivanje liječnika u nekoliko zemalja, među njima i u Hrvatskoj, pa se pokrenulo i pitanje – zašto nitko nije odgovarao, jer je cijela afera otkrivena još prije osam godina?

Ministar zdravlja Rajko Ostojić potvrdio je kako je DORH preuzeo cijeli slučaj, a potom je isto ponovio i njegov zamjenik Marijan Cesarik, rekavši kako očekuje da će 'Državno odvjetništvo pokrenuti postupak protiv onih za koje postoji osnovana sumnja da su sudjelovali u korupciji'.

U međuvremenu se oglasio i Nikica Gabrić, vlasnik Klinike Svjetlost, koji je za Jutarnji list rekao kako je 'apsolutna istina da su oduvijek liječnici podmićivani od strane apsolutno svih farmaceutskih kuća', ali i kako takva praksa 'još uvijek traje'.

'Kad je u pitanju konstatacija da takvih slučajeva ima ili nema, ne možemo ulaziti u pojedinačnu odgovornost svakog čovjeka, svakog liječnika. Većina liječnika u Hrvatskoj izuzetno dobro i savjesno radi svoj posao. Ako i ima takvih slučajeva, onda se radi o pojedinačnim slučajevima i takve Ministarstvo zdravlja nikada neće zaštititi', rekao je Cesarik.

Napomenuo je i kako su Ministarstvo zdravlja i HZZO već ranije uspostavili mehanizam potpisivanja ugovora o etičkom oglašavanju, pa sve farmaceutske tvrtke moraju potpisati takav dokument. Pojasnio je kako to znači da 'kad liječnici idu na kongrese ne mogu imati više od 20 posto vremena za druženje, dakle 80 posto mora biti posvećeno struci'.

'Osim toga, ne smije se reklamirati lijekove za koje nema znanstvenog utemeljenja, ne smije se lijekove dijeliti korisnicima itd. Vodi se stroga kontrola i liječnika i farmaceutske industrije. Jesmo li sve učinili? Vjerojatno nismo, ali ćemo učiniti još više i kontrolu pojačati', najavio je Marijan Cesarik.

Prethodno se, izjavom TV-postajama, oglasio i Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore, rekavši kako su liječnici 'protiv mita i korupcije, te za pridržavanje kodeksa medicinske etike'.

'Istraživanje korupcije, odnosno provođenje postupka nije u nadležnosti Komore. To jest kazneno djelo i moraju ga rješavati policija i pravosudni organi, te kažnjavati te ljude. Kad oni budu kažnjeni i donese se pravomoćna presuda, onda i Komora može provesti disciplinski postupak zbog nedostojnosti', pojasnio je Minigo.

Na upit je li upoznat sa slučajevima podmićivanja, odgovorio je kako ima spoznaje iz medija. 'Ne znaju se imena. Kad bismo bar znali imena, bilo bi puno lakše. Ovako se ne može ništa napraviti', požalio se Minigo.

Još je potvrdio kako je Hrvatska liječnička komora 'u nekoliko navrata pokrenula postupak zbog korupcije', pa su počinitelji bili 'adekvatno kažnjeni, te im je oduzeta licenca', no i konstatirao kako se nije radilo o 'slučajevima farmaceutske korupcije, nego o pravom mitu u kojima su pacijenti davali novce ili su ih liječnici od njih tražili'.

Teško mu je bilo reći ima li slučajeva 'farmaceutske korupcije' danas. 'Čim je to izašlo u medijima, a postoji i sudska nagodba, priča se o tome i onda toga najvjerojatnije ima. No, hoćemo imena i hoćemo znati tko su ti ljudi', zaključio je Hrvoje Minigo.