Digitalni materijali koji su rezultat tog projekta smješteni su na Nacionalni portal za učenje na daljinu Nikola Tesla (http://tesla.carnet.hr), a namijenjeni su učenicima od petog do osmog razreda.

Ideja je da se oni u sklopu digitalizacije škola koriste na računalima i tabletima.

Kao čitanje knjiga na internetu

No članovi udruge Nastavnici.org nalaze brojne nedostatke kurikulumu, kako tehničke tako i metodičke i sadržajne.

Ivan Novosel, nastavnik fizike II. gimnazije u Varaždinu, kaže da je cilj kurikuluma bilo to da učenici viših razreda osnovne škole razvijaju informatičke vještine u sklopu drugih predmeta.

Naš sustav nije predvidio informatiku kao obavezan predmet, a izborni se ne bavi temeljnim digitalnim vještinama, već ulazi u napredniju informatiku, što nije neophodno svakom učeniku.

'Ovi su materijali trebali povećavati digitalne kompetencije učenika. No kada se oni pogledaju, ispada da je jedina kompetencija koju učenici mogu razvijati čitanje sadržaja na računalima umjesto u knjigama', rekao je Novosel.

'Stječe se dojam da se učenike uči kako rukovati mišem i tipkovnicom. Mislim da su učenici viših razreda osnovnih škola već razvili te vještine. To su prenisko postavljeni ciljevi. Ovako uređeni materijali ne mogu postići mnogo više od toga.

To i ne bi bio toliki problem da kod nas već ne postoje neka bolja rješenja. Primjerice hrvatski nastavnici matematike već intenzivno koriste GeoGebru, koja ima prijevode i kvalitetnije sadržaje od ovih koji su ponuđeni u ICT Curiculi. U fizici koristimo simulacije Sveučilišta u Coloradu, koje su prevedene i koje su također bolje. Mislim da je slično i s ostalim predmetima. Stoga se postavlja pitanje zašto je potrošen toliki novac na nešto što je već sada zastarjelo. Zašto nisu iskorišteni postojeći bolji materijali?', rekao je Novosel.

Novac potrošen da se potroši

Profesor fizike Dalibor Perković iz Nastavnici.org tvrdi da nitko od nastavnika nije zadovoljan rezultatima.

'Stječe se dojam da je to bio još jedan od onih projekata u stilu - Europa nudi novac, hajdemo ga potrošiti', rekao je za tportal Perković.

'Novac je većim dijelom došao iz EU-a, a manjim od Ministarstva. Na izradi digitalnog kurikuluma radili su CARNet, Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO), Pučko otvoreno učilište Algebra i Hrvatski informatički zbor (HIZ). No čak ni nastavnici koji su sudjelovali u izradi kurikuluma nisu zadovoljni. Javljaju nam se i kažu da su im navedene organizacije postavile okvire koji su im onemogućili izradu kvalitetnijeg rezultata', rekao je Perković.

Zastarjela tehnika, zastarjela nastava

U tekstovima koji su objavljeni na mrežnoj stranici Nastavnici.org navode se brojni nedostaci. Prije svega ističe se da su sadržaji skočnih prozora za matematiku rađeni u Flashu, tehnologiji koja se sve više napušta.

'Poznato je da mobilne platforme ne podržavaju niti će podržavati Flash kao tehnologiju. Ne možete istovremeno govoriti o učionicama budućnosti s tabletima na stolu učenika i raditi na platformama koje taj materijal ne otvaraju ili funkcioniraju tek uz instalaciju dodataka, uz pitanje do kada', upozoravaju nezadovoljni nastavnici.

Materijal ocjenjuju i metodički statičnim i previše tradicionalnim unatoč mogućnostima koje nudi suvremena tehnologija. Upozoravaju da u njemu ima stručnih, metodičkih i drugih pogrešaka u prevelikom broju.

'Iz svakog ćoška tog materijala viri tradicija koje autori nisu ni svjesni - tradicionalna nastava 100 posto, unatoč tehnologiji. Teško da se ovaj materijal da popraviti, previše je toga napravljeno naopako', pišu potpisani nastavnici.

Među ostalim, kritizira se nedostatak interaktivnosti, ali i neki očiti sadržajni promašaji. Jedan od primjera koje navode jest činjenica da se učenicima u dobi od 12 godina postavlja zadatak kojem je cilj da izbroje kvadrate na koje je podijeljen pravokutnik (slika dolje).

CARNet: Neke kritike ne stoje

Direktor CARNeta Zvonimir Stanić kaže da kritike koje navode nastavnici uglavnom nisu utemeljene.

Kao prvo, ističe da su na izradi kurikuluma radili brojni nastavnici i stručnjaci za određena nastavna područja pod vodstvom Agencije za odgoj i obrazovanje.

Neke od ključnih zamjerki, poput korištenja Flasha ili nedostatka interaktivnosti, ističe Stanić, posljedica su krivih dojmova, odnosno nepoznavanja svih mogućnosti sustava.

‘Pravila projekta obavezala su nas da digitalne nastavne materijale smjestimo na Nacionalni portal za učenje na daljinu Nikola Tesla, koji je prije dvije godine preseljen na platformu Moodle, a njena osnovna namjena u ovom slučaju samo je pohrana te prikazivanje materijala.

Interaktivnost sustava Moodle moći će uskoro biti iskorištena jer će digitalni nastavni materijali postati dostupni i u CARNetovom sustavu Loomen te će učitelji moći iskoristiti punu interaktivnost i dinamičnost Moodlea. Moći će preuzeti dijelove materijala prema licenci Creative Commons i implementirati ih u svoje već postojeće tečajeve te, ako to žele, omogućiti pristup svima’, objasnio je Stanić.

‘Za izradu materijala odabrane su dvije tehnologije – Flash i HTML5. Koja će se od ove dvije tehnologije pokretati, ovisi o postavkama korisnikovog računala i korištenog internetskog preglednika. U nedvojbenu funkcionalnost materijala uvjerili smo se tijekom eksperimentalne provedbe u tri osnovne škole. Odabrane su škole, od kojih dvije imaju i mobilne učionice opremljene tabletima, te su svi materijali, osim na stolnim računalima, testirani na mobilnim platformama Android i Windows na uzorku od 522 učenika i 15 učitelja. Prema prikupljenim komentarima, materijali su revidirani i tek tada javno objavljeni.

Svjesni smo toga da GeoGebra u digitalnim nastavnim materijalima nije implementirana u svojoj punoj funkcionalnosti, ali želja i namjera bila je da se na ovaj način promovira alat i potaknu učitelji matematike na upoznavanje s njime.

Zahvaljujemo zbog pomoći i sugestija koje će omogućiti da rezultati ovog projekta budu još bolji’, rekao je prvi čovjek CARNeta.

Projekt nije samo za one koji poznaju ICT

Stanić upozorava da je ideja projekta bila razvoj digitalnih nastavnih materijala za osam osnovnoškolskih predmeta, a ne samo za matematiku.

'Također, cilj nije bio razviti sadržaje samo za nastavnike koji svakodnevno koriste ICT u nastavi, nego i za nastavnike koji se po prvi puta susreću s digitalnim nastavnim sadržajima. Nadalje, cilj projekta nije bio pokazati što tehnologija danas može, nego napraviti međupredmetni kurikulum koji će koristiti što veći broj nastavnika. Sadržaji proizvedeni kroz ovaj projekt nisu obavezni za primjenu u nastavi, nego ih mogu koristiti oni nastavnici i učenici koji ih smatraju korisnim.

One nastavnike koji samostalno kreiraju sadržaje i spremni su ih podijeliti sa zajednicom nastavnika pozivamo da nam se jave kako bismo ih učinili zajedničkim dobrom svih onih koji žele unaprijediti obrazovni sustav u Hrvatskoj', poručio je Stanić.