Srećko Matić, dopisnik Hrvatskog radija iz Njemačke, rekao je da iskustvo s covid potvrdama u Njemačkoj ovisi o tome o kojoj se saveznoj zemlji radi te da 16 saveznih zemalja same za sebe provode svoju zdravstvenu politiku.

'Na snazi su pravila 3G i 2G. U praksi to funkcionira, ali ne jako dobro', rekao je, dodavši kako to ovisi o tome kakve se priredbe odvijaju. Na pitanje što se događa s onima koji se nisu cijepili, a odbijaju se i testirati, Matić je rekao kako je prije nekoliko mjeseci u Kölnu bila presuda ljudima koji su se odbili testirati, ali i nositi maske u jednoj firmi.

'Poslodavac je nakon opomene tim osobama dao otkaz i sud koji specijaliziran za radno pravo potvrdio je da je otkaz opravdan, ali presuda još nije punomoćna', rekao je u emisiji 'U mreži Prvog' Hrvatskog radija.

Anita Blagojević s Pravnog fakulteta u Osijeku rekla je kako se sada pokazuje da smo što se tiče borbe protiv korone u pravnom dijelu napravili dosta pogrešnih koraka.

'Pokazuje se da je bilo dobro tumačenje većine profesora ustavnog prava da je u samom startu epidemije naš zakonodavac aktivirao pogrešnu odredbu našeg Ustava vezanu za ograničavanje ljudskih prava. Najbolje rješenje i ustavno prihvatljivo rješenje bilo bi da smo donijeli poseban pandemijski zakon kojim bi bile predviđene sve situacije koje su ustavnopravno prihvatljive, uključujući tko donosi kakve mjere i s kakvim posljedicama. Sad smo se našli u situaciji da propitkujemo niz i ustavnopravnih i radno pravnih pitanja, a to se moglo izbjeći', rekla je.

Stručnjak za radno pravo Viktor Gotovac rekao je da je pravni sustav žrtva ove pandemije.

'Imamo sporenje i nepostupanje po specifičnoj odredbi Ustava. Još gore, imamo Ustavni sud koji je rekao da to nije baš važno jer je podržao drugačiji pristup. Pristup koji nije uključivo donošenje zakona, nego nekakvu zakonsku delegaciju temeljem neka dva druga zakona, rekavši da nacionalni Stožer radi što hoće, a ono što on radi djeluje na osobna temeljna ljudska prava i slobode, što se naravno ne može činiti nekim odlukama isključivo nekog stožera.'

Istaknuo je da se vidi pravno lutanje koje se može objasniti, razumjeti i shvatiti u početku. 'Nitko se u svijetu nije snalazio na početku, ali sada, nakon jedne i pol godine, to je politička inertnost, koja sa sobom nosi neku političku tvrdoglavost da se dokaže da to tako može, ali ona bi mogla mnogo koštati nas koji imamo neka prava, ali i u pravnom smislu, sve odluke perspektivno nisu samo na Ustavnom sudu da ih podržava. Ako one budu vodile otkazima, tada će to biti pred redovnim sudom i za dvije do pet godina ponovno ćemo odlučivati o tome', rekao je, istaknuvši da nije isto odlučivati u svijetu u kojem umire 50-60 ljudi ili o onome što će biti za tri, četiri godine.