Uvođenje srpskog jezika i ćiriličnog pisma u javnu uporabu u gradu Vukovaru nije pitanje nečije volje, odluke ili zahtjeva. Budući da su prema posljednjem Popisu stanovništva građani srpske nacionalnosti premašili trećinu žitelja Grada, to im pravo jamči Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. A zakon se, ma što o tomu mislili pripadnici većinskog hrvatskog naroda, vukovarski borci, ratni stradalnici i oni koji još traže svoje nestale ili njihove posmrtne ostatke, mora primjenjivati
Kao što – osim, nakratko, odugovlačenjem – nije moguće odgoditi primjenu zakona, uzalud je očekivati i kako se ona može spriječiti referendumom. Zato je prikupljanje potpisa za referendumsko izjašnjavanje o tom pitanju, čime pojedine političke stranke na vukovarskim ulicama podilaze onima koji se s time teško mire, puko prodavanje magle radi dobivanja jeftinih političkih poena uoči skorih lokalnih izbora i to kod slabije obrazovanog i manipulacijama podložnog dijela biračkog tijela. Jer, osim što je referendumsko pitanje o izdvajanju Vukovara iz primjene Ustavnog zakona nedopustivo, kada bi ono i bilo moguće, dovelo bi do izdvajanja toga grada iz pravnog poretka RH, protiv čega su se mnogi od onih koji to sada priželjkuju, oružjem borili u Domovinskom ratu.
BYKOBAP
Na pločama na ulazima i izlazima iz 'Grada heroja' vrlo će brzo ime Vukovara osim latinicom biti ispisano i ćirilicom, kao što će nazivi ulica i institucija dobiti i svoj ćirilični oblik. Na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu u Vukovaru će se dijeliti službeni formulari i dokumenti, pisani materijali vijećnicima Gradskog vijeća te dopisi pripadnicima srpske manjine i njihovim institucijama.
Odredbama Ustavnog zakona u Hrvatskoj se već godinama regulira uporaba jezika i pisma nacionalnih manjima, kako talijanskog u Puli i Istarskoj županiji, tako i mađarskog u Baranji ili češkog u Daruvaru.
'Nema tu nikakvih nepoznanica i mi očekujemo primjenu propisa bez bilo čijeg poticaja ili zahtjeva. SDSS ne kani ništa poduzimati kako bi se Ustavni zakon primijenio. Zašto bismo mi zahtijevali nešto što nadležne institucije moraju činiti po prirodi stvari', kazao je Srđan Milaković, predsjednik vukovarskog ogranka najjače srpske stranke u Hrvatskoj i poručio da vukovarske Srbe nitko ne treba smatrati neprijateljima niti im sugerirati iseljavanje iz Hrvatske samo zato što u Vukovaru žele javno komunicirati na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, što im je zajamčio hrvatski Sabor, u kojem Srbi nikad nisu imali većinu.
'Prošlo je tek 20 godina'
'Zakon o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjima ne predviđa mehanizme za odgodu primjene. Hrvatski sabor uvijek može izmijeniti propise i za to ima sve legitimne instrumente, no to ipak nije realno, bez obzira na sve tenzije i političke manipulacije. Zato zakon koji je na snazi jednostavno treba primijeniti. Građani Vukovara dovoljno su zreli za to', rekao je Milaković u emisiji Osječke televizije 'Vruća linija'.
Premda Tomislav Džanak, predsjednik Časnog suda HSP-a dr. Ante Starčević i predsjednik Gradskog vijeća Vukovara predlaže odgodu primjene Ustavnog zakona na najmanje deset godina, smatrajući da bi uvođenje srpskog jezika i ćiriličnog pisma bilo pogubno za sve tamošnje Hrvate, jer 'rane su još svježe, prošlo je tek 20 godina', a uvođenje dvojezičnosti dovelo bi i do masovnog iseljavanja Hrvata iz grada i drastične promjene demografske slike, Milaković ne misli da bi došlo do povećanog iseljavanja Hrvata iz Vukovara.
'Moguće je da bi to kod određenog broja pripadnika većinskog naroda stvorilo nekakve negativne primisli i određene probleme, ali ne smatram da bi dovelo do eskalacije sukoba i iseljavanja. Međunacionalne odnose treba podići na ravnopravniju razinu. Ne valja sve promatrati s aspekta rata iz 1991. i od toga se treba odmaknuti što je više moguće. Kada bismo isključivo s tog aspekta promatrali stvari, kada bi uopće došlo vrijeme da pripadnici srpske zajednice ostvare to svoje pravo? Treba li čekati još deset godina i sljedeći popis stanovništva?' pita se Srđan Milaković
Nove generacije gledaju drukčije
Uvjeren je kako nove generacije na to pitanje gledaju sasvim drukčije.
'Oni ne nose terete u svojim glavama zbog kojih bi razmišljali na način na koji razmišljaju starije generacije i stalno se vraćali na ratnu priču uvijek tražeći argumente protiv. Hajdemo naći argumente za primjenu zakona! Pokušajmo pozitivno sagledati sliku međunacionalnih odnosa u Vukovaru. Moramo se maknuti iz prošlosti i dati šansu novim generacijama da zasnuju svoju budućnost u drukčijem Vukovaru. Jer ako taj pogled bude isključivo okrenut prema ratu i 1991. godini, plašim se da taj grad nema budućnosti', zaključuje Srđan Milaković.
Gradonačelnik Željko Sabo kaže da potpuno razumije osjetljivost problema s obzirom na ratna stradanja u Vukovaru.
'To ne znači da trebamo politizirati činjenicu da građani srpske nacionalnosti imaju pravo na svoj jezik i pismo u javnoj komunikaciji. Vukovarci će prihvatiti prava regulirana hrvatskim zakonima. Priznanje manjinskih prava Srbima ne bi trebalo ni na koji način ugroziti razinu suživota koju smo postigli posljednjih 15 godina, od završetka mirne reintegracije', rekao je Sabo.
U nedavno usvojenom proračunu Grada za 2013. predviđena su sredstva za pokriće troškova uvođenja srpskog jezika i ćirilice i to ne bi bio problem, posebice stoga što bi većinu troškova prilagodbe državnih institucija snosile one same.
