Europska unija mora zajedno s partnerima sa zapadnog Balkana rješavati pitanja upravljanja migracijama, pogotovo u vraćanju nelegalnih migranata, koji se trebaju vratiti u zemlje podrijetla, te u borbi protiv krijumčara ljudima, izjavila je povjerenica Komisije za unutarnje poslove Ylva Johansson
Johansson je naglasila da su krijumčari ljudima na zapadnom Balkanu iznimno dobro organizirani i da se protiv njih mora boriti zajednički. "Bez tijesne suradnje s tim zemljama nećemo biti uspješni u borbi protiv krijumčara", rekla je.
Povjerenica Johansson razgovarala je sa skupinom novinara u Bruxellesu uoči godišnjeg sastanka EU-a i ministara pravosuđa i unutarnjih poslova zemalja zapadnog Balkana, kojim će predsjedati njemačko predsjedništvo Vijećem EU-a.
vezane vijesti
Sastanak se održava u četvrtak, a zbog epidemiološke situacije održat će se putem video-veze. Na sastanku će sudjelovati i povjerenica Johansson, povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi i predstavnici više agencija EU-a.
Povjerenica je najavila da će se na sastanku razgovarati o migracijama, borbi protiv krijumčara ljudima, borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala.
"Puno je nelegalnih migranata na zapadnom Balkanu, koji nisu izbjeglice i koji se moraju vratiti u zemlje svoga podrijetla", kaže povjerenica.
Ističe da je i u EU-u i na zapadnom Balkanu potrebno imati sustav za registraciju tražitelja azila, odgovarajuće kapacitete za smještaj migranata te pojačati sustav azila.
"Nemam podataka koliko je migranata sada na zapadnom Balkanu. Mnogi nisu ni podnijeli zahtjev za azil tako da ni ne možemo znati koliko ih ima pravo na međunarodnu zaštitu. Stoga je važno ubrzati jačanje kapaciteta za procesuiranje zahtjeva za azil", rekla je Johansson.
Izrazila je nadu da će uskoro biti zaključeni sporazumu o raspoređivanju pripadnika Frontexa, agencije za granice EU-a, sa svim zemljama zapadnog Balkana. Frontex je već raspoređen u Albaniji, a uskoro bi trebao biti i u Crnoj Gori.
Najavila je da će se na sastanku također razgovarati i o borbi protiv terorizma i ekstremizma.
Na pitanje ima li Komisija način kako provjeriti tvrdnje nevladinih organizacija o nehumanom postupanju hrvatske policije prema migrantima i njihovu nasilnom vraćanju, Johansson je rekla da je zabrinuta zbog tih izvješća.
"Zabrinuta sam zbog tih izvješća. Nije tu riječ samo o Hrvatskoj, imamo izvješća o nasilnim vraćanjima iz nekoliko zemalja na vanjskim granicama", rekla je Johansson.
Dodaje da se u prijedlogu novog pakta o migracijama i azila, koji je Komisija predstavila prije mjesec dana, predviđaju novi zakoni kako bi sve zemlje članice imale neovisne nadzorne mehanizme na granicama kako bi se zajamčilo da se poštuju temeljna prava i omogućilo pravo ljudi da mog podnijeti zahjev za azilom.
"To je vrlo važan prijedlog prema kojem bi sve zemlje članice bile dužne ispitati navode o prisilnom vraćanju. To se ne odnosi samo na Hrvatsku jer imamo izvješća iz nekoliko zemalja na vanjskim granicama", rekla je.
Izrazila je optimizam da bi se oko predloženog paketa mogao postići kompromis među zemljama članicama i koji bi mogao dobiti potporu Europskog parlamenta.
Raniji prijedlog Komisije iz 2016. godine bio je godinama blokiran zbog toga što je predviđao obvezujuće kvote za raspodjelu migranata. Novi prijedlog pakta o migracijama, koji je predstavljen 23. rujna naglasak stavlja na brže vraćanje nezakonitih migranata, pojačane kontrole na vanjskim granicama EU-a i ubrzanje postupaka u tretiranju zahjeva za azil.
Što se tiče solidarnosti novi pakt predviđa da će one članice EU-a koje ne žele primiti azilante moći dati doprinos u drukčijem obliku, tako što će morati preuzeti obvezu vraćanja osoba koje u nekoj od članica nisu dobile azil u zemlje iz kojih su došle.
Ministri unutarnjih poslova zemalja članica već su održali prvu raspravu o tom prijedlogu.
"Bila je vrlo konstruktivna rasprava. Najčešći odgovor zemalja članica bio je: nije to baš ono što smo željeli, ali je dobra polazna osnova za pregovore. Zadovoljna sam što nitko nije bio posve zadovoljan prijedlogom. Mislim da je prijedlog uravnotežen, kompromisan i da ga mogu prihvatiti zemlje članice i Europski parlament", kaže povjerenica.
Ističe da sada nema migracijske krize, "iako smo ponekad mentalno u 2015. godini" kada je bio vrhunac dolazaka migranata.
"Ali realnost nije takva, nismo u migrantskoj krizi. Realnost je da imamo puno migranata koji dolaze legalno, tri milijuna ljudi dobilo je dozvolu boravka prošle godine, a više od milijun ljudi otišlo je iz EU-a. Migranti nam trebaju jer mi smo društva koja stare", kaže Johansson.
"Ono što moramo riješiti je pitanje nelegalnih dolazaka. Prošle je godine bilo 140 tisuća nelegalnih dolazaka, što je malo u usporedbi s ranijim razdobljem, ali tu ne upravljamo dobro. Moj je cilj imati manje nelegalnih a više legalnih migranata", dodaje povjerenica.
Drugi prioritet je vraćanje onih koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu. Od onih 140 tisuća koji su prošle godne ušli ilegalno, dvije trećine nisu izbjeglice i kada zatraže azil dobiju negativan odgovor i odluku o vraćanju u zemlje podrijetla, ali tu također EU nema dobre rezultate, kaže Johansson.
