Sudska trakavica u sporu Johnnyja Deppa i njegove bivše supruge, koja je tvrdila da ju je glumac fizički i seksualno napao u više navrata, završila je u Deppovu korist: Amber Heard morat će mu isplatiti odštetu od 15 milijuna dolara zbog klevetanja u tekstu koji je objavljen u The Washington Postu
Rijetko je koji proces izazvao ovoliki medijski interes diljem svijeta, ali i svrstavanje u tabore, a njegov ishod nesumnjivo će imati utjecaj na #metoo pokret i općenito na sve slične sadašnje i buduće slučajeve navodnog ili stvarnog nasilja nad ženama. Pogotovo one visoko eksponirane. O tome je tportal razgovarao s profesoricom na zagrebačkom Filozofskom fakultetu dr. Marijanom Bijelić, inače predsjednicom Hrvatskog radikalnog feminističkog pokreta, u javnosti često prepoznatom kao komentatoricom HTV-ove emisije 'Peti dan'.
'Ono što me u cijelom ovom slučaju najviše impresionira i istovremeno uznemirava jest medijski interes koji se stvorio oko ovog slučaja, premda nitko zapravo ne može znati što se dogodilo. Postoje indicije da je bilo nasilja s obje strane. No kompletno društvo oko ovoga se izrazito polariziralo i fascinantna je količina mržnje uložena u praćenje i komentiranje samog spora. Taj stupanj mržnje slikovito govori o problemima koji još uvijek postoje u društvu, simptomatično je da zapravo nismo sposobni suvislo govoriti o ovom problemu', smatra Marijana Bijelić.
'Da, presuda je donesena, ali svakako nije nužno niti razumno samo na osnovu nje mijenjati stav prema ženama kao žrtvama nasilja i oduzimati im povjerenje. No očito je medijska hajka, s mnogim mizoginim elementima, pridonijela da se slučaj pokušava zloupotrijebiti i da se njime pokušavaju poništiti sve pozitivne strane #metoo pokreta', dodaje sugovornica tportala. Po Bijelić, 'histerično je u kolikoj se mjeri jedan slučaj koristi kako bi se obezvrijedilo sva druga svjedočenja u slučajevima sličnim ovome'.
'Dakako da ne mogu tvrditi da žene nikada ne lažu, ali statističke činjenice govore da lažno prijavljivanje nasilja nije prisutnije od lažnog prijavljivanja bilo kojeg drugog kaznenog djela. Razumijem da se ne može, pa i ne treba vjerovati svakome, no ne smijemo doći do generalnog zaključka da žene masovno imaju želju i namjeru mrziti, osvećivati se i lažno prijavljivati. To naprosto nije točno', objašnjava ova feministkinja.
'U javnosti je i dalje prisutno ponižavanje žrtava, što se moglo vidjeti na slučaju serijskog zlostavljača Harveyja Weinsteina protiv kojega su svjedočili deseci žena. Da ih nije bilo toliko puno njihove optužbe vjerojatno ne bi bile shvaćene ozbiljno, niti bi bile uvažene', kaže Bijelić. Na osobnoj razini, dodaje, premda nije imala konkretna iskustva ima jasan dojam da se ženama i dalje manje vjeruje nego muškarcima, te da se njihove tvrdnje shvaćaju manje ozbiljno. Između ostalog, upravo u slučajevima nasilja.
'A to onda navodi mnoge stvarne žrtve da ostaju u nasilnim odnosima, da se iz njih ne mogu izvući i da ne mogu dobiti ama baš nikakvu pomoć', upozorava Marijana Bijelić.