Stranka Pametno okupila je u četvrtak na tribini 'Za modernu i građansku Hrvatsku' Mirjanu Rakić, Borisa Jokića, Velimira Šonju, Damira Sabola i Ivicu Puljka koji su iznijeli svoje prijedloge i rješenja ne bi li se Hrvatska svrstala među najrazvijenije zemlje, a njezinim građanima osigurala bolja budućnost. Sudionici tribine održane u Hrvatskom novinarskom domu raspravljali su, kako su priopćili iz agencije Maksima komunikacije, o tome kako spriječiti odlazak mladih i obrazovanih iz Hrvatske, o problemima poduzetnika, o tome zašto mediji danas nisu slobodni, kako i našu znanost učiniti konkurentnom, zašto je važno korigirati porezni sustav...
Sudionici su istaknuli da je temelj cjelokupne promjene društvene klime bolje i drugačije obrazovanje, a da potom najboljima u društvu treba dati priliku da pokažu što znaju, da se stvore uvjeti da se s riječi, konačno, prijeđe i na djela. 'U tom slučaju Hrvatska bi ne samo postala moderna i građanska zemlja, koja zadržava mlade u zemlji, već i izbor za život najboljih građana iz drugih zemalja', stoji u priopćenju.
Velimir Šonje, ekonomski analitičar, poručio je da se za eliminiranje loše poslovne i investicijske klime trebaju mobilizirati upravljački i administrativni resursi i ostvariti napredak u kratkom roku na svim skalama koje se mjere (npr. Doing Business) te da u brojnim neefikasnim državnim poduzećima treba provesti depolitizaciju i profesionalizaciju, umjesto političkih kadroviranja. Valja, po Šonji, privatizirati sve tvrtke koje se natječu na tržištu, uz pametnu regulaciju i poticanje tržišnog natjecanja.
U kontekstu nemogućnosti privlačenja kvalitetnih menadžera i industrija koje nose visoke dodane vrijednosti, Šonje smatra da treba korigirati porezni sustav u dijelu poreza na dohodak i dobit. Upitan zašto dosad nitko od političara nije učinio ništa ako se sve zna, Šonje odgovara da im to, očito, nisu bili prioriteti, već da su prioritete postavljali isključivo politički te da nisu postavljali prave menadžere u javni sektor.
Prkos je temelj uspjeha u Hrvatskoj
Sa Šonjom se složio i poduzetnik Damir Sabol, a kao glavni problem ističe zadržavanje mladih i obrazovanih ljudi, kakvih kronično nedostaje IT sektoru.
'Iz naše zemlje može se pokrenuti visokotehnološki biznis. Imamo i vrhunskih kadrova, iako još uvijek premalo, a troškovi su umjereni i kvaliteta života vrlo dobra. Međutim, moramo se strateški usmjeriti na olakšavanje poslovanja, poduprijeti visokotehnološke tvrtke i omogućiti bolje obrazovanje. Time bismo svakako postigli bolje rezultate. Ključ je obrazovanje, bez njega nema ničega, ni promjene društvene klime, ni gospodarstva. Upravo se s time najviše mučimo - da zadržimo mlade i obrazovane u našoj zemlji', naglasio je Sabol.
O važnosti obrazovanja i toga zašto je upravo kurikularna reforma najvažnija reforma te zbog čega je ona nužna Hrvatskoj, nadovezao se znanstvenik Boris Jokić, inače još uvijek voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme. 'Iz iskustva koje imam – u ovom našem društvu se uspijeva usprkos svemu, a ne zato jer imate posložene institucije i potrebnu podršku', kazao je Jokić, a Šonje dodao da bi napredak bio već i da se odgovorni ne miješaju stručnjacima u posao ako im nisu u stanju dati podršku.
'Autocenzura u medijima je čisti egzistencijalni problem'
Za podizanje i promjenu te svijesti su nužni i mediji, smatra novinarka Mirjana Rakić.
'Neinformirani građani nisu građani. A zemlji u kojoj imamo velik broj nepismenih ljudi potrebni su pismeni mediji koji će tim građanima moći objasniti neki sadržaj, informirati ih u interesu javnosti, a ne vlasnika medija ili politike. Govori se da je autocenzura u medijima psihološki problem, a nije, to je čisti egzistencijalni problem. Ljudi ne mogu biti samostalni ako nisu financijski slobodni', upozorila je Rakić.
Najveći problemi medija, po njezinom mišljenju, financijska su ovisnost i pitanje etike, istaknula je Rakić, dodajući da se ipak događaju neki pomaci, poput uvođenja kodeksa ponašanja na društvenim mrežama, a i Europa je shvatila da mora pojačati neovisnost regulatora za medije po zemljama kako bi se smanjio utjecaj politike.
Budućnost svijeta i Hrvatske je sjajna
Najviše optimizma u raspravu je unioznanstvenik Ivica Puljak, a smatra kako je budućnost svijeta, pa i Hrvatske – sjajna.
'Suvremeni svijet je sve sadržajniji i zanimljiviji, a u zadnjih nekoliko stotina godina čovječanstvo je stalno napredovalo. Tako će se i nastaviti. Jedini način da sudjelujemo u sve boljem svijetu i da iskoristimo sve mogućnosti koje nam budućnost pruža je – znanje. Zato se Hrvatska mora integrirati u suvremeni svijet i svojom znanošću. Moramo promijeniti model upravljanja i napredovanja u znanstvenom sustavu, što treba pratiti i povećano ulaganje u znanost, ali u samo one njene dijelove koji su se spremni mijenjati', poručio je Puljak.
Zaključno, izrazio je uvjerenje da će i Hrvatska uhvatiti korak s najnaprednijima u svjetskoj znanosti, što već dokazuju pojedinci u hrvatskom društvu, pri čemu su neki znanstvenici među najboljima u svijetu. Ostaje samo takvima dati priliku da se razvijaju, a mladima da uče i imaju izbor ostanka u vlastitoj zemlji.
Više o današnjoj tribini 'Za modernu i građansku Hrvatsku' možete doznati ovdje
