Online konferencija održana je u ponedjeljak točno na četvrtu godišnjicu prvoga i najvećeg prosvjeda za kurikuralnu reformu 'Hrvatska može bolje' koji je 1. lipnja 2016. u Zagrebu okupio desetke tisuća ljudi koji su prosvjedovali zbog mogućeg zaustavljanja cjelovite kurikularne reforme.

Konferencija je prvi panel u sklopu konferencije 'Obrazovanje u fokusu' što ga GOOD Inicijativa organizira u povodu te godišnjice, a moderirala ju je novinarka Dora Kršul.

Jedan od sudionika online konferencije bio je i Boris Jokić, bivši voditelj Cjelovite kurikularne reforme ranog i predškolskog, osnovnoškolskoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.

U osvrtu na sadašnju obrazovnu situaciju, Jokić je rekao da, 'koliko je njemu poznato, računala, tablet i brzi internet nisu ljudska prava u Hrvatskoj, a svi se pravimo da ih svi imamo - svi nastavnici i učenici, svi ravnatelji'.

Siguran je da u Hrvatskoj ima učenika koji ne mogu tako kvalitetno oblikovati svoja stajališta kao što je to učinila maturantica Iva Šimundić koja je s konferencije nekom budućem ministru preporučila da treba davati 'egzaktne, točne, jasne i pravovremene informacije'. Jer, dodao je Jokić, ima škola koje učenicima ne mogu pružiti tako kvalitetno obrazovanje.

Ocijenio je da reforma uključuje i međupredmetne teme koje se tiču osobnoga i socijalnog razvoja mlade osobe, elemente koji se tiču mentalnoga zdravlja, kao i to da kritizirate predsjednika Republike Hrvatske bez obzira je li žena ili muškarac, je li iz HDZ-a ili SDP-a kada, rekao je, 'idiotski dođe i kaže da neće glasati na izborima i da je to njegova stvar, a ne razmišlja što je s mladim ljudima koji imaju 18 godina i prvi put imaju pravo glasa'.

Reforma je, dodao je, također i priča o darovitim učenicima i onima s posebnim potrebama, od kojih nitko u ovoj situaciji nije bio adresiran s on-line nastavom, a da bi se to moglo učiniti u rujnu, plan morate imati već sada, siguran je Jokić.

Smatra kako trenutačno političke stranke vode svoje borbe i ni jedna ne razmišlja što će biti s nastavnicima i ravnateljima u strukovnim i osnovnim školama, kao ni s maturantima - budućim studentima.

'Ako sustavno želite promijeniti sustav odgoja i obrazovanja morate misliti malo šire izvan političkih mandata, a naročito izvan političkih stranaka', rekao je Jokić i podsjetio kako je poznato da on nije član ni jedne političke stranke.

'Znanje i stručnost ne nalaze se u političkim strankama i zato se političke stranke trebaju obratiti ljudima koji nisu politički aktivni kao stranačke osobe', ocijenio je i istaknuo da trebaju tisuće ljudi, a ne pojedinci, da bi se reforma iznijela rekavši da je tako bilo prije četiri godine i to zbog demokratskih procesa i činjenice da je, primjerice, iz Vukovara, Bregane i Župe Dubrovačke, netko u tome sudjelovao

'Optimizam se ne pokazuje riječima i ne kupuje novcem već se stvara autentičnošću i stručnošću i nije bitno tko je ministar već su bitni procesi koji omogućuju da bi se vodila smislena obrazovna politika, a trenutačno mi se čini da ni u jednoj političkoj stranci nitko ozbiljno ne razmišlja o obrazovanju', ustvrdio je Jokić.

Mentalno zdravlje učenika top tema u obrazovanju

Sociolog s Instituta za društvena istraživanja Petar Bezinović iznio je podatke najnovijega istraživanja u kojemu je sudjelovalo 4039 učenika iz 20 srednjih škola s područja Istarske i Primorsko-goranske županije o mentalnom zdravlju srednjoškolaca u doba korone. Rekao da su istraživanje potaknuli školski psiholozi koje je zanimalo kako se učenici snalaze u novim uvjetima nastave.

Istraživanje je provedeno tri tjedna nakon što su se zatvorile škole i pokazalo je da su učenici pod velikim stresom, posebice maturanti, a najmanje su pod stresom učenici nižih razreda srednje škole.

Također, rekao je Bezinović, rezultati pokazuju da djevojke iskazuju puno veću razinu stresa od mladića pa je tako, primjerice čak 72,3 posto srednjoškolki preopterećeno zahtjevima različitih predmeta, a time je istovremeno opterećeno 59,6 posto njihovih kolega.

Bezinović smatra kako bi obrazovna politika morala uvažiti potrebu stjecanja socijalnih i emocionalnih vještina, a istaknuo je i kako je mentalno zdravlje učenika jedna od top tema u obrazovanju u svijetu.

U konferenciju su se online uključivali mnogi sudionici, a jedno od načešćih pitanja bilo je što će biti s brojnim natjecanjima učenika koja su otkazana.

Sudionica konferencije i ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Dubravka Brezak Stamać najavila je kako bi se ta natjecanja, otkazana zbog pandemije koronaviusa, mogla održati na jesen ako to dopuste epidemiološki uvjeti. Brezak Stamać smatra kako pritom treba razlikovati marljivost učenika koju također treba vrednovati, od darovitosti.

Glavna pouka ove situacije u obrazovanju za nju je što je ponovo potvrđeno da su 'učitelji ključ svake reforme, učitelji koji su preko noći sjeli za svoje radne stolove i preko noći se transformirali 'iz učitelja ex cathedra u učitelja na daljinski', dokazali da brzo uče i da im ne treba edukacija preko webinara".

Za razliku od Jokića, Brezak Stamać smatra da je 'reforma ipak tu iako smo uvijek mogli bolje', te da treba biti optimističniji u očekivanjima da će 'netko tko će doći na jesen imati više razumijevanja za obrazovanje'.

Na konferenciji su sudjelovali i ravnatelj osnovne škole u Bregani Igor Matijašić, nastavnica u vukovarskoj strukovnoj školi Lilijana Radobuljac i izvršna direktorica Foruma za slobodu odgoja Eli Pijaca Plavšić.