Na okruglom stolu koji je danas na temu 'Nezaposlenost mladih: prioritet na marginama' organizirala Mreža mladih Hrvatske upozoreno je na težak i, kako je rečeno, neprimjeren položaj mladih u dobi od 15 do 30 godina na tržištu rada. Zbog demografske strukture u idućih 15 godina izostati će zamjena starijih zaposlenika mladima.
Mladi, kojih je u Hrvatskoj 21,3 posto, danas sve više predstavljaju izgubljenu generaciju sa sve manje nade da će si osigurati egzistenciju i pristojan život, poručeno je sa skupa.
Konzultantica za tržište rada Sanja Crnković Pozaić upozorila je kako je demografska struktura u Hrvatskoj takva da će u idućih 15 godina na mnogim područjima izostati zamjena starijih zaposlenika mladima.
Nisu svi mladi jednako zatečeni nezaposlenošću, mišljenja je Crnković Pozaić. Zapošljivost mladih s visokim obrazovanjem puno je bolja od onih koji dolaze iz strukovnog obrazovanja, rekla je. Pojasnila je kako je sustav obrazovanja tih mladih ljudi takav da nemaju dovoljno prakse niti načina da praksu steknu, što utječe na njihovu zapošljivost na tržištu rada.
Mreža mladih Hrvatske načinila je i Okvirni pozicijski dokument 'Zapošljavanje i reforme tržišta rada' u kojem je analiziran utjecaj makroekonomske situacije na položaj mladih, postojeće mjere politike zapošljavanja, te preporuke za unapređenje položaja mladih na tržištu rada. Analiza je, među ostalim, pokazala kako je stopa nezaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24 godine značajno viša od prosjeka EU, da 47 posto radnika radi posao koji ne odgovara njihovom obrazovanju, kao i slabu mobilnost radne snage.
Tijela državne uprave trebala bi osigurati primjereno praćenje promjena u radnoj snazi mladih u dobi od 15 do 30 godina, rekao je Nikola Buković iz Mreže mladih Hrvatske. Podaci prikupljeni za populaciju od 15 do 24 godine iako su indikativni, ne daju potpunu sliku položaja mladih na tržištu rada jer obuhvaćaju isključivo populaciju koja je na tržište rada došla prije završetka visokog obrazovanja, dodao je.
Također je upozorio kako mjere politike zapošljavanja trebaju biti utemeljene na potrebama njihovih korisnika.
Radno zakonodavstvo, kako je rečeno, trebalo bi biti fleksibilnije kako bi pronalaženje i promjena posla bila znatno jednostavnija, no fleksibilizacija ne smije biti u raskoraku s izgradnjom socijalno-sigurnosne mreže.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever je rekao kako dalja fleksibilizacija tržišta rada koja bi mladima trebala osigurati uvjete za bolju zapošljivost, jer lakše otpuštanja nekoga ne znači nužno da će se nekom mladom otvoriti prostor za njihovo zapošljavanje.
