"Neustavni koraci Republike Srpske, blokada državnih institucija koju provodi RS i izostanak reformi imat će posljedice. Primjerice, može se očekivati smanjenje EU i međunarodne pomoći. Razmatraju se i drugi koraci", poruka je koju je veleposlanik Waltmans objavio na svom Twitter nalogu.

Dodao je kako građani BiH zaslužuju vlast koja će voditi računa o njihovim stvarnim interesima, za što su preduvjet institucije države koje funkcioniraju.

Glasnogovornik Europske komisije Peter Stano je ranije ovog tjedna najavio kako će Vijeće za vanjske poslove EU 24. siječnja na dnevnom redu imati stanje u BiH, što uključuje i raspravu o mogućem poduzimanju kaznenih mjera protiv odgovornih osoba koje dovode u pitanje ustavni poredak i stabilnost BiH.

SAD su prošlog tjedna već nametnule sankcije srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i njegovom pravnom savjetniku Milanu Tegeltiji, označivši ih odgovornima za podrivanje Daytonskog sporazuma, ali i za umiješanost u korupciju.

Velika Britanija odmah je podržala uvođenje tih kaznenih mjera, uz naznaku kako je spremna slijediti takvu politiku, a za sankcije Dodiku otvoreno se zalaže i njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.

Otvoreni protivnik uvođenja europskih sankcija Dodiku za sada je jedino Mađarska.

Analitičari pretpostavljaju kako na razini Unije neće biti konsenzusa nužnog za uvođenje sankcija pa će onda države koje zagovaraju politiku kažnjavanja pojedinačno donositi takve mjere, čiji je cilj zaustaviti procese koji bi de facto vodili izdvajanju RS iz ustavno-pravnog poretka BiH.

Vlasti RS planiraju do polovice ove godine donijeti cijeli niz zakona kojima bi entitet od države preuzeo ingerencije u obrani, carinskoj politici i pravosuđu.