TKO NE LETI, NE VRIJEDI

Još jedna pretrpana državna agencija taji visinu plaća

08.09.2015 u 09:55

Bionic
Reading

Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo tek je jedna od 40-ak državnih agencija čiji rad hrvatski građani posredno ili neposredno plaćaju, a u njoj vlada zavjet šutnje kad ih se pita za plaće ravnatelja i ostalih zaposlenika. Hrvatska ima samo 130 plovidbenih zrakoplova, a u Agenciji za civilno zrakoplovstvo zaposleno je čak 82 ljudi. Ranijih je godina po plaćama ova državna agencija bila u samom vrhu

Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo vodi vojni pilot, instruktor i nastavnik letenja Marin Puh, a u statusu je v. d. direktora. Kolika je njegova mjesečna plaća u agenciji koju vodi nisu nam htjeli odgovoriti ni nakon više upita poslanih u mjesec i pol dana, baš kao što su odbili odgovoriti na pitanje koji je uopće raspon plaća zaposlenih u HACZ-u.

Konkretan iznos plaće direktora Puha glasnogovornik HACZ-a Eduard Šoštarić nije htio otkriti, nego je odgovorio kako je njegova plaća određena Ugovorom o radu?!

Za prosječnu neto plaću u Agenciji kažu kako je ona na razini prosječne plaće isplaćene u sektoru civilnog zrakoplovstva. Inače, plaća Puhovog prethodnika Omera Pite u 2013. godini iznosila je 23 tisuće kuna neto, a prosječna plaća zaposlenih u Agenciji čak 11,5 tisuća kuna neto. Sumnjamo da su te, za hrvatske prilike, jako visoke plaće padale u protekle dvije godine.

Trećinu prihoda ulupaju na plaće

Iz Financijskog izvješća za 2014. godinu vidljivo je kako su rashodi za plaće u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo rasli u odnosu na 2013. godinu. Prošle godine za plaće i naknade zaposlenima izdvojili su 23 milijuna kuna, a 2013. godine 21,7 milijuna kuna. Od ukupnih rashoda u 2014. godini, čak 37,67 posto čine rashodi za radnike Agencije.

Najveći dio prihoda ostvaruju od naplate 1,37 eura po avionskoj putničkoj karti za inozemstvo i pri tome terete putnika, a ne zračne operatore. Ubiru i naknade od prevezenog tereta, a jednim dijelom i od naplate korištenja hrvatskog zračnog prostora te tako uprihode godišnje oko 60 milijuna kuna, a više od trećine tog iznosa troše na plaće i honorare.

Za razliku od Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, agencije koja plaće direktora i zaposlenih krije poput najstrože čuvane tajne, u Agenciji za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu u roku od dvadesetak minuta od ravnateljice Agencije Anite Koprivnjak osobno smo doznali da njezina plaća iznosi 10,4 tisuća kuna, a da njezinih osam zaposlenika prosječno mjesečno prima malo više do 7.000 kuna. Koprivnjak nema glasnogovornicu.

Premda je u Hrvatskom registru civilnih zrakoplova zavedeno čak 376 letjelica (velikih i malih putničkih aviona, helikoptera, jedrilica, balona) gotovo dvije trećine od pobrojanih nisu u plovidbenom stanju i samo ih 130 de facto leti. Postavlja se pitanje jesu li u Registru još uvijek navedeni zrakoplovi izvan funkcije, a ne isključivo plovidbene letjelice, samo zbog toga da bi Agencija za civilno zrakoplovstvo opravdala veliki broj zaposlenih (na visokim plaćama).

40 agencija, 16 zavoda, pet fondova

Početkom 2015. godine doznali smo kako je više od 14.500 ljudi zaposleno u 40 agencija, 16 zavoda i pet fondova kojima je osnivač država. U 40 agencija radi ukupno 6.390 zaposlenika, najmanje - samo jedan u Agenciji za obnovu osječke Tvrđe, najviše – 3.128 u Financijskoj agenciji (Fini). Premda se godinama govori o ograničavanju plaća direktora državnih agencija jer mnoge od njih premašuju plaće ministara ili zastupnika u Saboru, takva odluka nikad nije provedena u djelo.

'Plovidbeni zrakoplovi nisu hrvatsko zrakoplovstvo'

Glasnogovornik Agencije Eduard Šoštarić kaže da se o 130 plovidbenih zrakoplova isključivo brine osam zaposlenika HACZ-a iz Odjela plovidbenosti i da na svakog zaposlenika odgovornog za plovidbenost dolazi 16 plovidbenih zrakoplova te da je plovidbenost samo manji dio zaduženja HACZ-a.

'Briga o plovidbenosti zrakoplova samo je manji dio nadležnosti i poslova HACZ-a pa pokušaj stavljanja znaka jednakosti: plovidbeni zrakoplovi = hrvatsko zrakoplovstvo nema nikakve veze sa stvarnošću te su potpuna dezinformacija i nonsens. Ne čine plovidbeni zrakoplovi hrvatsko zrakoplovstvo, to je puno širi pojam', kaže Šoštarić.

Dodaje i kako je HACZ zadužen i za izdavanje licenci zračnim operatorima, certificiranje i nadzor aerodroma, certificiranje zrakoplovnog osoblja, certificiranje poduzetnika za obavljanje liječničkih pregleda, organizaciju osposobljavanja, pitanja zaštite okoliša u svezi sa zračnim prometom, nadzor nad tehničkim i operativnim stanjem te ekonomskom sposobnosti subjekata u civilnom zrakoplovstvu RH, za pitanja iz područja zaštite prava putnika, podnošenje optužnog prijedloga i izdavanje prekršajnog naloga iz područja civilnog zrakoplovstva…

Šoštarić tvrdi kako se 84 posto zaposlenika HACZ-a bavi inspektorskim, stručno specijalističkim poslovima, uključujući zrakoplovno pravo te organizacijsko-koordinacijske poslove. Od ukupno 82 zaposlenika HACZ-a, 56 posto zaposlenih je s inspektorskim ovlaštenjima.

'Iz ovoga je vidljivo kako HACZ nije birokratizirana organizacija, a još manje da ima višak administracije. Kao i svaka druga organizacija i institucija, ona u svom sastavu mora imati organizacijske jedinice zadužene za financije, pravnu službu te ljudske resurse', kaže glasnogovornik HACZ-a kojega je jako naživciralo što se uopće raspitujemo o plaćama u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo te udjelu plovidbenih zrakoplova u registriranih 376 letjelica, od kojih dvije trećine zapravo uopće nisu u funkciji.