Podsjetimo, Liga je formirana na prošlogodišnji Dan pobjede nad fašizmom, odnosno 9. svibnja, a prema riječima Juraja Hrženjaka, predsjednika Inicijativnog odbora Lige koji je otvorio današnju osnivačku skupštinu, ta je asocijacija u samo godinu dana uspjela potaknuti građane Hrvatske na okupljanje i javno izlaganje u ime ostvarivanja antifašističkih vrijednosti.

'Pobjeda nad naci-fašističkom ideologijom se tek treba izvojevati. To je općenito dug proces, a posebno u Hrvatskoj i drugim tranzicijskim zemljama. U Hrvatskoj se i danas vodi borba s vjetrenjačama, izmišljenim neprijateljima, falsificiraju se povijesne činjenice, truju se mlade generacije pri čemu važnu ulogu zauzimaju crkveni vrh i rašireni povijesni revizionizam', istaknuo je Hrženjak pred okupljenima nakon minute šutnje za Adama Dupala i ostale preminule utemeljitelje Antifašističke lige RH.

Antifašistička liga RH u samo godinu dana uspjela je okupiti 15.000 članova Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, oko 4000 članova Saveza društava Josip Broz Tito, 11.000 članova Saveza ratnih i vojnih invalida RH Drugog svjetskog rat, oko 2000 članova Srpskog narodnog vijeća te 100 članova Srpskog demokratskog foruma, Romskog nacionalnog vijeća, Židovske općine, Židovske vjerske zajednice Bet Israel i 500 članova drugih udruga – kazao je predsjednika Inicijativnog odbora Lige i dodao da ova asocijacija predstavlja etničku, kulturnu i humanističku Hrvatsku u Europi i svijetu.

Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava, koji je danas imenovan na mjesto predsjednika Lige, kazao je kako će Liga pored obilježavanja različitih obljetnica u narednoj godini raditi i na ad hoc reakcijama na sve brojnije izjave u javnosti kojima se direktno ugrožavaju dostignuti standardi ljudskih prava.

Uz veleposlanika Kraljevine Norveške, predstavnike Igmanske inicijative iz regije te predstavnika Ministarstva branitelje RH, okupljenima se obratio i bivši predsjednik Ivo Josipović, koji je izrazio žaljenje što u društvu postoje tendencije koje su dovele do osnutka Lige.

'U političkoj praksi sam se susreo s kritikama zbog govora o antifašističkim vrijednostima i prisutnosti 'ustaške guje'. Nažalost, nisam bio u krivu jer nam povijest pokazuje da se fašističke ideje pojavljuju periodično, uporno i tamo gdje to ne bi smo mogli očekivati. Znali su mi reći da se ne treba baviti prošlošću, već da treba gledati u budućnost. No, to bi bilo tako da rasprava o povijesti zapravo nije rasprava o budućnosti. Oni koji revidiraju povijest i koji zagovaraju kvinslinški režim su nažalost bolje organizirani, vidljiviji su na javnoj sceni i financirani su iz javnih sredstava. A za to smo krivi svi, baš kao i za činjenicu da danas među nama nema više mladih koji su spremni braniti istinu, pravdu i budućnost', rekao je Josipović.

Povjesničar Slavo Goldstein podsjetio je kako je britanski povjesničar Tony Judt na prvo mjesto liste onih koji su u teškim vremenima Drugog svjetskog rata imali dovoljno hrabrosti da vrate samopoštovanje svojim narodima istaknuo Josipa Broza Tita.

Pored Zorana Pusića koji je imenovan na mjesto predsjednika Antifašističke lige RH te Juraja Hrženjaka koji je postao počasni predsjednik, na mjesto zamjenice predsjednika imenovana je Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.

Članovi izvršnog odbora Lige su: Bibijana Papo, Romsko nacionalno vijeće, Božo Rudež, Milena Ostojić, Mreža antifašistkinja Zagreba, Franjo Habulin, Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, Jovan Vejnović, Savez društava Josip Broz Tito, Eugen Jakovčić, Kuća ljudskih prava, Dragan Markovina i Aneta Lalić, Srpsko narodno vijeće te Sanja Zoričić Tabaković, Židovska općina Zagreb.