Hrvatski predsjednik Ivo Josipović poručio je publici na Sveučilištu Yale, gdje je u ponedjeljak održao predavanje pod nazivom 'Religija u postkomunističkom i postkonfliktnom društvu - hrvatsko iskustvo', da društvena i gospodarska budućnost njegove zemlje dijelom ovisi o vjerskoj toleranciji građana, izvijestio je lokalni dnevni list New Haven Register
Ivo Josipović poručio je da je međureligijski dijalog važno obilježje reformskih napora u Hrvatskoj, ključno i za njegove međunarodne poslove, piše New Haven Register, navodeći i da se hrvatski predsjednik inače izjašnjava kao agnostik.
'U prirodi religije je da nas uvijek nastoji nagnati da učinimo nešto dobro. To mi je veoma važno', rekao je Josipović tijekom predavanja u kapeli Marquand u sklopu Divinity School Sveučilišta Yale. 'Uvijek smatram da religija može biti most među različitim ljudima i različitim državama', citira Josipovića dnevni list iz Connecticuta.
Američki dnevnik navodi da je 56-godišnji Josipović možda netipičan čelnik zemlje poput Hrvatske: bivši skladatelj, direktor glazbenih festivala i profesor na Pravnom fakultetu, izabran 2010. velikom podrškom birača u naciji sa 86 posto katolika.
Hrvatska je nedavno postala članica Europske unije, što Josipović smatra ključnim za gospodarski rast i regionalnu stabilnost. No bez legitimnih poteza u smjeru pomirenja, među vjerskim zajednicama, političkim frakcijama i državama u regiji, priključenje Europskoj uniji bilo bi nemoguće, poručio je Josipović.
'To nije bilo lagan zadatak', rekao je predsjednik, govoreći o destrukciji na svim stranama za vrijeme rata.
'Razmišljao sam koji bi nam mogli biti partneri', naveo je. Odlučio je da će posegnuti prema vjerskim zajednicama.
Uz sve podjele koje vjerski sukobi mogu donijeti, Josipović je rekao da organizirana religija također služi promociji i očuvanju kulture i povijesti. Iznio je podatke prema kojima u njegovoj zemlji samo polovica onih koji vjeruju u boga također vjeruju i u život nakon smrti. Svega trećina vjernika moli se svakodnevno izvan vjerskih ustanova.
'Ljudi u Hrvatskoj razlikuju vjersku i političku pripadnost', rekao je Josipović. 'To podržava ideju dualiteta u našem razumijevanju religije', dodao je.
Iz tog razloga, naveo je, založio se za vladine subvencije vjerskim zajednicama u Hrvatskoj, ali i podržao vjerske slobode kao pravo na vjerovanje ili nevjerovanje u boga, piše New Haven Register.
